Zenica dobija PARK PRIRODE BABINO?

Zenica bi uskoro trebala da dobije svoj park prirode. Na prijedlog profesora Akifa Smajlovića, predsjednika Planinarskog društva prosvjetnih radnika Mladost može se očekivati proglašenje parka prirode 'Babina' koji bi obuhvatao područja Smetova, Pepelara, Bristrovac i dolinu Babine rijeke do vodozahvata Kasapovići sa ukupnom površinom od 40 kvadratnih kilometara.Ovih dana je ponovo aktuelizirana ova ideja zahvaljujući zauzimanju agilnog načelnika zeničke općine Husejina Smajlovića.

«Načelnik općine Zenica dao je punu podršku tom projektu te zadužio suradnike iz određenih oblasti da se odrede granice tog parka prirode koji će biti u funkciji razvoja planinskog, seoskog i etno turizma, zaštita sliva babine rijeke koja snadbjeva jednu trećinu Zenice pitkom vodom i zaštita pepelarske tise čiji je obim 480 centimetara i visine oko 17 metara, koja se smatra najstarijom u Evropi», kaže prof. Smajlović. Park prirode je liberalnija kategorija zaštite od nacionalnog parka kako po kriteriju očuvanosti, tako i po režimu zaštite odnosno korištenja obuhvaća veće prirodno područje koje može biti dijelom kultivirano, a posjeduje naglašene ekološke, estetske, turističke i rekreativne vrijednosti.

«Zamišljeno je da na Smetovima bude rekreativni sadržaj. Pješačke staze u parku bile bi markirane sa klupama za odmor. Najduža staza je smjer Smetovi – Kraljevine- Pepelari u trajanju od oko deset sati pješačeanja, a najkraća Sebuje - Pepelari u trajanju od oko sat i po pješačenja. Park prirode bi imao upravnika i rendžere koji bi bili zaduženi za sigurnost u parku i da nebi došlo do izbijanja šumskih požara», objašnjava prof. Smajlović. .Prema nekim zamislima prilikom dolaska posjetitelja na Smetove naplaćivala bi se simbolična naknada. Zauzvrat bi izletnici dobijali vrećice za smeće koje bi bili dužni vratiti po napuštanju područja. Na taj način bi planinski proplanci bili čisti po uzoru na tzv. alpska područja. Na Smetovima bi se moglo održavati takmičenje u biatlonu pošto postoji visoravan od Vepra do Kraljevina u dužini od 15 kilometara. Na Pepelarima bi se razvijao opet etno turizam što podrazumjeva da bi se mještanima vlasnicima vikendica predlagalo da izgrade objekte koji odgovaraju starim bosanskim kućama sa vrlo malo luksuza od kojeg civilizovani čovjek u posljednje vrijeme želi da pobjegne.

«Išlo bi se na proglašenje i izradu elaborata da se Pepelari proglase ekološkim selom zbog toga što mještani u proizvodnji hrane ne koriste pesticide i hemikalije, a također imk je strano i prskanje voćaka u proljeće» naglašava Smajlović. (tekst preuzet od kolege Mi.D.)