Let....

Zeničanin Emir Akvić prvi je Bosanac koji je savladao SIV školu, obuku za rješavnje ekstremnih situacija u letu paraglajderom. Protekle sedmice u sjevernom dijelu turske regije Antalija, nadomak gradića Oludeniz, Akvić je sa desetak letača sa svih kontinnata, pohađao obuku koju je vodio jedan od najboljih letača paraglajderom na planeti, Britanac Džoki Sanderson (Jocky Sanderson).
- Vrh za polijetanje je Babadag, 1.950 metara visoka stijena nadomak mora u Antaliji. Sanderson je testni pilot kompanije za proizvodnju paraglajdera Ozon, što je Ferari u ovoj oblasti. Okupio je trinaest pilota iz Japana, Austrlije, SAD, Izraela i evo sad, iz BIH. Cilj je naučiti kako se ponašati kad se padobran zaklopi, uopće ne otvori, "preklopi" usljed djelovanja zračne "struje". Namjernim potezima, iznad vode, da bi se preživio pad, dovedemo sebe u situaciju kakva se može dogoditi u zraku, te je onda savladavamo. Instruktur u čamcu na moru ima radio-vezu sa nama, kaže Akvić, koji je uspješno savladao "kurs za instruktore", odnosno školu za one koji onda mogu dalje prenositi svoje znanje drugima. -Imali smo i XC kurs, obuku u maršrutnom letenju „preko vrhova planina“, pronalazeći i koristeći termalna podizanja zraka. Pilot se „penje“ u visinu i zatim prelijeće od tačke do tačke, obično vrha do vrha planine, nastojeći preletiti što veću udaljenost u što kraćem vremenu, kaže Emir. Ono što je njega posebno fasciniralo jeste biznis koji su Turci razvili "u nepristupačnim stijenama".
- Godišnje Oludeniz posjete desetine hiljada solo pilota paraglajdera i turista željnih da osjete adrenalin leteći u tandem-paraglajderu sa iskusnim pilotima tandema kojih samo u Oludenizu ima stotinjak i u svakom trenutku prema vrhu Babadag kreću se desetine specijalno preuređenih terenskih vozila sa letačima ili da bi zatim solo ili u tandemu poletjeli ka dolini i mjestu slijetanja, prekrasnoj pješčanoj plaži na obali Sredozemnog mora. Oni su "izravnali" vrh planine, prokopali put. Sve je vrhunski organizovano, prijave preko interneta, taksti, smještaj. Plaća se ulaz na plato, letenje, njihovi turistički radnici se hvale cifrom od 10 miliona eura, odnosno 20 miliona KM godišnjeg prihoda od dvije livade, jedne na vrhu i jedne u podnožju planine, kaže Akvić, naglašavajući da, samo za primjer, "Vlašić ima u najmanju ruku slične, ako ne i iste predispozicije za ovakav turizam".- Za vrijeme mog boravka vidio sam turiste iz pedeset država. Kad bi vidjeli mogućnosti Vlašića, samo u oblasti paraglajdera i letenja, ostali bi bez daha, kaže Akvić.