Zenica u gradnji
Vizuelna slika grada Zenice u posljednjih godinu i po dana se poprilično izmjenila. Puno je novih objekata, a dosta ih se još gradi, uređene su centralne gradske ulice, počinju se uređivati fasade na kućama i zgradama u centru grada. I privredna slika grada od oko 130.000 stanovnika smještenog u centru Bosne bitno je drugačija u odnosu na period od prije 20-ak mjeseci.
Najzaslužniji za ovo su svakako agilna općinska administracija na čelu sa prvim čovjekom – načelnikom Husejinom Smajlovićem koji su uspjeli privući investitore u Zenicu, te pokrenuti veliki broj projekata. Počev od rekonstrukcije centralnih gradskih ulica Maršala Tita i Školske, izgradnji zgrade gradskog muzeja, rekonstrukcije gradske tržnice, početka izgradnje Regionalne sanitarne deponije Mošćanica, početka gradnje mostova na Kanalu, u Vraci i u Drivuši, pa do rekonstrukcije stadiona na Kamberovića polju na kojem bi se u septembru trebale održati Balkanske igre u atletici za seniore (prvi put BiH domaćin kao samostalna država) i ostvarenja decenijskog sna Zeničana da dobiju kvalitetnu gradsku dvoranu koja bi trebala biti izgrađena u okviru Poslovno-sportskog centra na Kamberovića polju.
Upravo je pokazana takva kooperativnost prema ulagačima, da više osnovni i najteži problem nije naći investitora, nego izabrati najkorisnijeg i najboljeg... Da je itekako pojednostavljena procedura za pokretanje biznisa u Zenici pokazuje i analiza koju je u februaru 2006. uradila Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kojom je zaključeno da zenička regija (ZDK) u BiH ima najbrže i najefikasnije procedure za početak biznisa za dobijanje građevinskih i drugih dozvola. Dakle u Zenici je to najkvalitetnije riješeno među većim gradovima u BiH. Kad se radi o registraciji privrednog društva i postregistracionom periodu u Sarajevu je potrebno podnijeti 44 dokumenta, u Banja Luci 39 takvih dokumenata, a u Zenici - 34.
„Interes svakog poduzetnika da otvori biznis u Zenici je ustvari i interes same Općine Zenica jer se na taj način povećava zaposlenost, legalnost rada tako da mislim da je u posljednje vrijeme promijenio i način rada službenika što se posebno vidi iz ažurnosti i rokova jer se u Općini u roku od pet do sedam dana izdaju dozvole za rad“, kaže Muhamed Pašić, šef Službe ekonomske poslove i poduzetništvo Općine Zenica.
Kada je u pitanju zaintresovanost otvaranja i izgradnje poslovnih objekata uočljivo je da je iz godine u godinu kod konkursa za dodjelu neizgrađenog zemljišta, objašnjava Pašić, da ponude po metru kvadratnom raste, tako da dolazi do toga da Zenica postaje jedan od najskupljih gradova kod kupovine neizgrađšenog zemljišta u BiH. „Možda samo Sarajevo se može tu mjeriti sa Zenicom i to je jedan znak da su ljudi prepoznali da privredni razvoj Zenice i posebno velikih sistema koji ulaze u Zenicu će sigurno doprinijeti da će platežna moć građanstva iz godine u godinu rasti a to je uslov i da se otvaraju i ugostiteljski objekti, trgovinske radnje, zanatske radnje... Mislim da sa ulaskom Mittala u Zenicu pitanje Zenice kao privrednog centra posebno metalurškog je prepoznatljivo. I naš budući strateški partner sa kojim je već potpisan ugovor – slovenački Cimos je jedna respektabilna strateška firma koja dovodi onu djelatnost koju je Zenica uvijek sanjala a to je automobilska industrija koja će za vrlo kratko vrijeme zaposliti 600 ljudi što takođe na izvjestan način rješava problem nezaposlenosti“, ističe Pašić. Takođe i Poslovna zona u Zenici koja je preuzeta od Željezare Zenica već daje vidne rezultate. Općina Zenica više nije u situaciji kao što je bila prije dvije-tri godine da traži biznismene ili poduzetnike koji će ući u Poslovnu zonu posebno kad je u pitanju proizvodnja i već sad ima nekoliko zahtjeva, ne samo firmi iz BiH već i iz inostranstva koje žele da tamo dobiju zemljište ili neki od objekata koji su ranije korišteni.
Najzaslužniji za ovo su svakako agilna općinska administracija na čelu sa prvim čovjekom – načelnikom Husejinom Smajlovićem koji su uspjeli privući investitore u Zenicu, te pokrenuti veliki broj projekata. Počev od rekonstrukcije centralnih gradskih ulica Maršala Tita i Školske, izgradnji zgrade gradskog muzeja, rekonstrukcije gradske tržnice, početka izgradnje Regionalne sanitarne deponije Mošćanica, početka gradnje mostova na Kanalu, u Vraci i u Drivuši, pa do rekonstrukcije stadiona na Kamberovića polju na kojem bi se u septembru trebale održati Balkanske igre u atletici za seniore (prvi put BiH domaćin kao samostalna država) i ostvarenja decenijskog sna Zeničana da dobiju kvalitetnu gradsku dvoranu koja bi trebala biti izgrađena u okviru Poslovno-sportskog centra na Kamberovića polju.
Upravo je pokazana takva kooperativnost prema ulagačima, da više osnovni i najteži problem nije naći investitora, nego izabrati najkorisnijeg i najboljeg... Da je itekako pojednostavljena procedura za pokretanje biznisa u Zenici pokazuje i analiza koju je u februaru 2006. uradila Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kojom je zaključeno da zenička regija (ZDK) u BiH ima najbrže i najefikasnije procedure za početak biznisa za dobijanje građevinskih i drugih dozvola. Dakle u Zenici je to najkvalitetnije riješeno među većim gradovima u BiH. Kad se radi o registraciji privrednog društva i postregistracionom periodu u Sarajevu je potrebno podnijeti 44 dokumenta, u Banja Luci 39 takvih dokumenata, a u Zenici - 34.
„Interes svakog poduzetnika da otvori biznis u Zenici je ustvari i interes same Općine Zenica jer se na taj način povećava zaposlenost, legalnost rada tako da mislim da je u posljednje vrijeme promijenio i način rada službenika što se posebno vidi iz ažurnosti i rokova jer se u Općini u roku od pet do sedam dana izdaju dozvole za rad“, kaže Muhamed Pašić, šef Službe ekonomske poslove i poduzetništvo Općine Zenica.
Kada je u pitanju zaintresovanost otvaranja i izgradnje poslovnih objekata uočljivo je da je iz godine u godinu kod konkursa za dodjelu neizgrađenog zemljišta, objašnjava Pašić, da ponude po metru kvadratnom raste, tako da dolazi do toga da Zenica postaje jedan od najskupljih gradova kod kupovine neizgrađšenog zemljišta u BiH. „Možda samo Sarajevo se može tu mjeriti sa Zenicom i to je jedan znak da su ljudi prepoznali da privredni razvoj Zenice i posebno velikih sistema koji ulaze u Zenicu će sigurno doprinijeti da će platežna moć građanstva iz godine u godinu rasti a to je uslov i da se otvaraju i ugostiteljski objekti, trgovinske radnje, zanatske radnje... Mislim da sa ulaskom Mittala u Zenicu pitanje Zenice kao privrednog centra posebno metalurškog je prepoznatljivo. I naš budući strateški partner sa kojim je već potpisan ugovor – slovenački Cimos je jedna respektabilna strateška firma koja dovodi onu djelatnost koju je Zenica uvijek sanjala a to je automobilska industrija koja će za vrlo kratko vrijeme zaposliti 600 ljudi što takođe na izvjestan način rješava problem nezaposlenosti“, ističe Pašić. Takođe i Poslovna zona u Zenici koja je preuzeta od Željezare Zenica već daje vidne rezultate. Općina Zenica više nije u situaciji kao što je bila prije dvije-tri godine da traži biznismene ili poduzetnike koji će ući u Poslovnu zonu posebno kad je u pitanju proizvodnja i već sad ima nekoliko zahtjeva, ne samo firmi iz BiH već i iz inostranstva koje žele da tamo dobiju zemljište ili neki od objekata koji su ranije korišteni.
Merkator se predomislio
„Prije četiri godine kod mene je bio izvršni direktor Merkatora i kad se razgovaralo o izgradnji njihovog trgovačkog centra u Zenici, pošto se radi o ljudima koji prije ulaska itekako dobro i pomno procjene tržište, tada je rekao da Zenica sa svojim finansijskim mogućnostima i potrošaćkom moći građana nije toliko interesantna za njih. Kazao je kako je za njih u tom momentu daleko interesantnija izgradnja trgovačkih centara u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja Luci. Međutim ulaskom Mittala i drugih sada su svi uključujući i Merkator zaintresovani da dođu ovdje u Zenicu i otvore trgovačke centre. To je najbolji pokazatelj da Zenica ide jednom uzlaznom putanjom kad je u pitanju standard života u našem gradu a i sama budućnost grada“, ističe Pašić.
„Prije četiri godine kod mene je bio izvršni direktor Merkatora i kad se razgovaralo o izgradnji njihovog trgovačkog centra u Zenici, pošto se radi o ljudima koji prije ulaska itekako dobro i pomno procjene tržište, tada je rekao da Zenica sa svojim finansijskim mogućnostima i potrošaćkom moći građana nije toliko interesantna za njih. Kazao je kako je za njih u tom momentu daleko interesantnija izgradnja trgovačkih centara u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja Luci. Međutim ulaskom Mittala i drugih sada su svi uključujući i Merkator zaintresovani da dođu ovdje u Zenicu i otvore trgovačke centre. To je najbolji pokazatelj da Zenica ide jednom uzlaznom putanjom kad je u pitanju standard života u našem gradu a i sama budućnost grada“, ističe Pašić.
(hvala Dajketu)
4 Comments:
Jedva čekam Mercator u Zenici
jedva cekam kad cu u zenicu :)
Hocu li ja zalutati u Zenici,jer cu moci doci tek za godinu dana.
Srecom postoji Adnan i sklapam mozaik izmjena u Ze.
Ja jedva cekam Virgin Megastore u Zenici, pun raje, ne radi kafa, jos manje radi alkohola, nego cisto iz intelektualne radoznalosti, bilo da se radi o muzici, a daj boze i knjizevnosti. A kad vidim Klub knjige kako zjapi, prosto mi zlo dodje.
Objavi komentar
<< Home