HVO

U izvođenju dokaza protiv šestorice bivših čelnika takozvane Herceg-Bosne, koji se terete za zločine nad bošnjačkim stanovništvom u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, tužioci Haškog tribunala izvode svjedoke koji rekonstruiraju zbivanja u Gornjem Vakufu i oko njega krajem 1992. i početkom 1993. godine. Tezu optužnice da su na tome području i u to vrijeme postrojbe HVO-a počele sukob s Armijom BiH i vršile etničko čišćenje Bošnjaka potvrdio je britanski obavještajac Andrew David Williams, a dopunila četiri mještana selâ oko Gornjeg Vakufa. Posljednja je svjedočila Zijada Kurbegović iz sela Uzričje. Ona je rekla da su Bošnjaci i Hrvati tog sela bili "saveznici" uprkos "napetostima" sve do januara 1993. Među mještanima je vladao strah da će ih napasti srpske snage, ali 13. januara Uzričje su granatirale, ne jedinice Vojske RS-a, nego Hrvatskog vijeća obrane. Svjedokinja je devet dana, dok je trajalo granatiranje, sa još četrdesetak žena, djece i staraca Bošnjaka provela u zemunici. Kad su ih vojnici HVO-a odatle istjerali, zatekli su srušeno, popaljeno i opljačkano selo. Smjestila se u jednu od dvije kuće koje nisu bile uništene, odakle je mjesec i po dana kasnije sa dvoje male djece izbjegla. Zijada Kurbegović i još troje prethodnih svjedoka govorili su kao žrtve i očevici napada i progona koje su počinile jedinice HVO-a, dok je, prije njih, Britanac Williams, koji je bio pripadnik međunarodnih snaga, dao, sa svog stanovišta, širu sliku zbivanja u tom periodu, izvještava dopisnik Radija DW. On je tvrdio da su glavni krivci za početak sukoba u Gornjem Vakufu bili pripadnici HVO-a. Tada je bio aktuelan Vance-Owenov plan, prema kojem je Gornji Vakuf trebalo da postane hrvatski kanton. Pošto nisu željeli samo kantone u Bosni i Hercegovini, nego državu Herceg-Bosnu, čelnici te tvorevine i zapovjednici HVO-a su koncentrirali snage na području tog grada, vršili etničko čišćenje, postavljali jedinicama Armije BiH ultimatume i na kraju ih napali, tvrdio je Williams. Advokati šestorice optuženih - Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića, Berislava Pušića i Bruna Stojića - dokazivali su suprotno: da je za bošnjačko-hrvatski sukob odgovorna Armija BiH i da su njene jedinice, a ne HVO, napale Gornji Vakuf. Predbacili su britanskom obavještajcu da je jednostran pošto je samo govorio o zločinima Hrvata, a nije ni spomenuo nasilja Bošnjaka. "Devedeset i devet posto problema pravile su hrvatske snage", bio je Willijamsov odgovor. Odbrana šestorice optuženih je samo prihvatila da vojni i politički vrh Herceg-Bosne nije imao potpunu kontrolu nad nekim nižim zapovjednicima jedinica HVO-a u Gornjem Vakufu. Očekuje se da će se u nastavku ovog suđenja tužioci koncentrirati i na zbivanja u centralnoj Bosni, koja je također bila poprište sukoba Armije BiH i postrojbi HVO-a.