Susjedi/Komšije
Pretpostavlja se da je posredstvom turizma tokom ljetne sezone u Hrvatskoj posao našlo više od 30.000 sezonskih radnika. Većinom je riječ o hrvatskim državljanima, ali nemali dio došao je i iz siromašnijih država istoka, piše danas zagrebački Vjesnik. Stranci dolaze zbog dvije stvari - ili ih zapošljavaju stranci, novi vlasnici hotela ili hrvatski državljani, jer Hrvati slabo pokazuju interes za rad u turizmu i ugostiteljstvu.
Kako piše Vjesnik, nelogično je da Hrvatska ima više od 300.000 nezaposlenih, da je turizam apsolutno vodeća privredna grana, a da se za potrebe turizma uvoze stranci.
Među sezoncima je najmanje istinskih turističkih radnika, stručnjaka.Stranci koji nastoje zapošljavati svoje državljane imaju poseban model zapošljavanja. U pojedine objekte u Baškoj Vodi dolazila je radna snaga iz Ukrajine. Radnici su u hotelima u kojima su radili bili prijavljivani kao gosti, a radili su, stanovali i hranili se u hotelu. Ljudi se s pravom mogu pitati što Hrvatska dobiva od takvog turizma. Na jugu države već godinama ima dosta zaposlenih Crnogoraca, dolaze i Rumuni, Bugari i drugi. U sivu zonu spada i to što se sezonski zaposlenici prijavljuju na minimalac. Dobri sezonski kuhari nisu bili loše plaćeni, primanja su išla i do dvanaest hiljada kuna, ali se u poreznoj evidenciji uvijek vodilo da rade za nešto više od dvije hiljade kuna. (3,7 kuna = 1 KM = 0,5 eura)
Kako piše Vjesnik, nelogično je da Hrvatska ima više od 300.000 nezaposlenih, da je turizam apsolutno vodeća privredna grana, a da se za potrebe turizma uvoze stranci.
Među sezoncima je najmanje istinskih turističkih radnika, stručnjaka.Stranci koji nastoje zapošljavati svoje državljane imaju poseban model zapošljavanja. U pojedine objekte u Baškoj Vodi dolazila je radna snaga iz Ukrajine. Radnici su u hotelima u kojima su radili bili prijavljivani kao gosti, a radili su, stanovali i hranili se u hotelu. Ljudi se s pravom mogu pitati što Hrvatska dobiva od takvog turizma. Na jugu države već godinama ima dosta zaposlenih Crnogoraca, dolaze i Rumuni, Bugari i drugi. U sivu zonu spada i to što se sezonski zaposlenici prijavljuju na minimalac. Dobri sezonski kuhari nisu bili loše plaćeni, primanja su išla i do dvanaest hiljada kuna, ali se u poreznoj evidenciji uvijek vodilo da rade za nešto više od dvije hiljade kuna. (3,7 kuna = 1 KM = 0,5 eura)
0 Comments:
Objavi komentar
<< Home