Jugoistočna Evropa

Regija srednje, istočne i jugoistočne Evrope će u sljedećih pet do sedam godina ostati nakon Kine i Indije drugo najbrže rastuće područje na svijeta, rečeno je u studiji "Scenarij CE/SEE 2020" izrađenoj na zahtjev Raiffeisen Investment AG (RIAG) koja je objavljena u četvrtak u Beču. Potencijalni i stvarni gospodarski rast ukupne regije ostat će značajno iznad prosjeka 12 starih članica Evropske unije dok će područje jugoistočne Evrope s Rumunjskom, Bugarskom, Hrvatskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom još snažnije rasti, rekao je glavni analitičar Raiffeisen banke Peter Brezinschek. U središnjoj i istočnoj Evropi studija predviđa rast od 4,5 posto u sljedećih pet do osam godina, dok će od 2015. nastupiti opadanje na 3,2 posto. U jugoistočnoj Evropi trebao bi rast biti viši za dodatnih 0,5 posto. U 2020. središnja i istočna Evropa bi s 3,2 posto rasta bruto domaćeg proizvoda bila oko 90 posto, a jugoistočna Evropa sa 4,2 posto oko 150 posto iznad rasta od 1,7 posto koji bi trebale ostvarivati EU-12. Razlog usporavanja rasta od 2015. bit će opadanje broja stanovnika kao i pad nataliteta, rekao je Brezinschek. Ubrzan gospodarski rast i porast produktivnosti u tim tranzicijskim zemljama regije potaknut će velika ulaganja iz inozemstva, niski troškovi radne snage, visoka razina obrazovanosti i privlačan cilj ulaska u Evropsku uniju, smatra studija. Evropska unija će od 2007. do 2013. u regiju uložiti oko 157 milijardi eura poticajnih sredstava od kojih se može očekivati dodatni rast od 0,5 posto. U istom razdoblju bi ukupna inozemna direktna ulaganja u zemljama srednje i istočne Evrope trebala porasti sa 180 na 250 milijardi eura, a u zemljama jugoistočne Evrope se udvostručiti sa 44 na 90 milijardi eura. Usprkos očekivanom porastu prosječne nominalne plaće od 2,5 do 4 puta u odnosu na sadašnju razinu regija će i dalje ostati pogodno proizvodno mjesto jer će primanja i 2020. ostati značajno ispod razine u starom EU-u. Pristupanje zoni eura imalo bi gospodarski za obuhvaćene zemlje tek dugoročno smisla jer bi prerano određivanje tečaja moglo smanjiti njihovu konkurentnost, ocijenio je Brezinschek. Do 2020. trebale bi samo Slovenija i Češka doći blizu prosječnog BDP-a po glavi stanovnika EU-25, Mađarska i Slovačka dosegnut će tada razinu iz 2005., Poljska i Hrvatska će ostati ispod kao i zemlje jugoistočne Evrope mada one posebno brzo napreduju, pokazala je studija.