Tamnoputi Šveđanin počinio zločine u HVO

U Štokholmu, Švedska, jučer je počelo obnovljeno suđenje švedskom državljaninu Džekiju Arklovu (Jackie Arklov), optuženom da je, kao dobrovoljac Hrvatskog vijeća odbrane, počinio ratne zločine u Bosni i Hercegovini, 1993. godine. Arklov već izdržava doživotnu zatvorsku kaznu zbog višestrukog ubistva počinjenog u Švedskoj, a novo suđenje započeto je na zahtjev bošnjačke dijaspore u ovoj skandinavskoj zemlji.
Naturaliziranog švedskog državljanina rođenog u Liberiji švedska pravosudna tijela vlasti sumnjiče da je 1993. godine sudjelovao u ratnom zločinu nad zarobljenicima bošnjačke nacionalnosti u Mostaru, zbog čega je u BiH još 1995. godine bio osuđen na 13 godina zatvora, da bi kazna potom bila smanjena na osam godina. Kako su "Dnevnom avazu" potvrdili izvori u Kazneno - popravnom zavodu u Zenici, Arklov je u zatvor dospio 1995. godine po presudi, da bi po zahtjevu švedskih vlasti bio izručen tamošnjim vlastima, koje su obećale da će punu zatvorsku kaznu izdržavati u njihovom puno komfornijem zatvoru. Međutim, kako su ovih dana potvrdili mnogobrojni švedski listovi, dolaskom u Švedsku Arklov pod još nerazjašnjenim okolnostima je pušten, ali je ubrzo ponovno uhapšen, zbog pljačke i ubistva dvojice policajaca, u gradiću Maleksanderu, južno od Štokholma, nakon čega je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.
Bošnjačka dijaspora, podržana od političkih krugova ove države, izdejstvovali su prvu istragu, u kojoj je Arklov "oslobođen svih sumnji", da bi početkom ove godine slučaj bio obnovljen, ovaj put sa novim podacima, izjavama žrtava i pomoći nadležnih državnih organa BiH, koji su švedskim kolegama dostavili niz dokaza protiv Šveđanina. Arklov, kao i većina stranih plaćenika koji su sudjelovali u ratu na području BiH, mogao bi za sobom "povući" i nekoliko zvučnih imena zapovjednika HVO-a u Hercegovini, te naredbodavaca zločina u Hercegovini. Kako pišu švedski mediji, Arklov, iako tamnoput, bio je pripadnik i sljedbenik neonacističkog pokreta i stranke NSF, čiji pripadnici su se priključivali HVO-u i HV-u u proteklom ratu kao "psi rata" i "legionari"
O ulozi Šveđanina u BiH piao je čak i list "Der Freiwillige - The Volunteer" (Dobrovoljac), oficijalni časopis HIAS-a, asocijacije koja okuplja veterane i sljedbenike nacističkog SS pokreta. Prema tim navodima, nacističke grupe regrutovale su početkom rata pojedince za odlazak u ratove u Hrvatskoj i BiH, sa ciljem "iživljavanja i iskazivanja frustracija", a Arklov je uhapšen, te osuđen na osnovu izjava preživjelih žrtava njegovih tortura.
Naš izvor u KPZ Zenica kaže da je Arklov imao desetine tuča i sukoba sa ostalim osuđenicima, te prepun dosje, nakon čega se švedska vlada odlučila da ga "izvuče iz Bosne".- Bio je vrlo agresivan i neprestano je dolazio u sukobe. Uz to, borio se kao plaćenik u HVO-u koji je počinio mnoge zločine, pa je veći dio kazne provedene u Zenici morao biti izolovan od ostalih osuđenika, koji su u porodicama imali mahom stradale od HVO-a, kaže naš sagovornik.