Raspad Jugoslavije

U institutu Woodroe Wilson u Washingtonu početkom decembra održana je međunarodna konferencija povodom skidanja oznake tajnosti s američkih obavještajnih procena o Jugoslaviji u periodu od 1948. do 1990. godine. Zbirka od 34 dokumenta Nacionalnog obaveštajnog savjeta otkriva s kakvim su procjenama raspolagali vlastodršci u Washingtonu tokom burnih godina jugoslovensko-sovjetskog raskola, nacionalizma kao kohezionog, ali i rušilačkog faktora u raspadu jugoslovenske federacije, i bezuspješnih nastojanja da se uspostave stabilne i trajne institucije prije neminovne Titove smrti. Najviše pažnje privukao je dokument koji je praktično najavio raspad SFRJ. Procjene američkih obavještajnih službi u periodu od Titovog raskida sa Staljinom do predvečerja raspada SFRJ, objavljene su pod naslovom "Od nacionalnog komunizma do nacionalnog kolapsa". U uvodu zbirke koju je sastavio John Allen, bivši službenik obaveštajnog odsjeka State Departmenta, stoji da je njena svrha, između ostalog, da pomogne američkim i evropskim zvaničnicima koji se bave oblikovanjem budućnosti Balkana jer, navodi se, "rađanje šest republika nije kraj nego početak nove balkanske priče". Jedan od učesnika konferencije u institutu Woodrow Wilson i autor knjige o raspadu Jugoslavije, Miša Gleni, kaže da ga je najviše iznenadilo to što su obavještajne procjene bile u najmanju ruku nepotpune. "Bio sam prilično šokiran odsustvom detalja u tim dokumentima. S druge strane, ako izuzmemo neke očigledne promašaje, interpretacija podataka i anticipacija trendova bile su uglavnom ispravne. Mene je naravno najviše zanimao dokument iz 1990. godine, u kome je CIA iznijela predviđanje da će se Jugoslavija ubrzo raspasti. Da takav dokument postoji saznali smo iz teksta objavljenog u New York Timesu u novembru 1990. godine", kazao je Gleni. Autor tog teksta, koji je u Americi prošao potpuno nezapaženo ali je u bivšoj Jugoslaviji odjeknuo kao bomba, bio je David Binder. "Jedan diplomata, koji više nije među živima, rekao mi je da takav dokument postoji. Potrudio sam se da od svojih kontakata u State Departmentu i agenciji CIA dobijem dodatne detalje i potvrde. Na osnovu tako dobijenih saznanja sastavio sam članak koji je u novembru objavljen u New York Timesu", kaže Binder za BBC. Dokument pod šifrom NIE-1590, od 18. oktobra 1990. godine, sadrži četiri ključne tačke: u prvoj se tvrdi da će SFRJ prestati da funkcioniše 1991. godine, a da će se raspasti godinu dana kasnije. Druga prjocena bila je da će Srbija blokirati konfederalizaciju zemlje. Treća, ispostavilo se i pogrešna, bila je da će doći do albanskog ustanka na Kosovu, a četvrta glasi da su "ozbiljni međurepublički sukobi malo vjerovatni, ali će raspad biti praćen međunacionalnim sukobima unutar pojedinih republika". Miši Gleniju je posebno upala u oči pogrešna procjena o prijetećoj pobuni kosovskih Albanaca, dok je drugo mnogo očiglednije krizno žarište zanemareno. "To je zaista nevjerovatno, jer sam se ja u to vrIJeme upravo vratio s putovanja po Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji. U Hrvatskoj sam naišao na mnoštvo dokaza da se i Hrvati i Srbi naoružavaju i da su sukobi neminovni. Ponegdje su već bili i počeli. Međutim, u dokumentu Nacionalnog obavještajnog savjeta o tome nema ni riječi", kazao je. Ta, kako je Gleni naziva, "obavještajna aljkavost" bila je uglavnom posljedica činjenice da Balkan nije bio ni blizu vrha vanjskopolitičkih prioriteta tadašnje američke administracije - to je bilo vrijeme prvog zalivskog rata, ujedinjenja Njemačke i raspada Sovjetskog Saveza. "Jugoslavija je bila potpuno sporedna tema koja nikoga nije posebno interesovala, niti je iko očekivao da će se pretvoriti u takvu noćnu moru. Ne isključujem mogućnost da postoje i drugi, još uvek tajni obavještajni dokumenti koji najavljuju ono što se kasnije dogodilo, ali u dokumenatima nacionalnog obavještajnog savjeta nema ni naznake da su Amerikanci u to vrijeme na bilo koji način operativno djelovali u bivšoj Jugoslaviji", kaže Gleni za BBC. Administracija Georgea Busha starijeg je obavještajnu procjenu da je raspad Jugoslavije neminovan, i da će uslijediti vrlo brzo, odbacila kao "pretjeranu". Objavljeni dokumenti pokazuju da je slično bilo reagovanje i na procjene iz 1947. godine, da predstoji razlaz Tita i Staljina. Tadašnji podsekretar State Departmenta, Deann Achison, preko depeše američkog otpravnika poslova u Beogradu velikim slovima je napisao "GLUPOST". David Binder procjenjuje da je takva sudbina vjerovatno zadesila i dokument NIE-1590. "Više bivših obavještajnih zvaničnika koji su učestvovali na konferenciji potvrdilo je da političari u suštini malo obraćaju pažnju na procjene Nacionalnog obaveštajnog komiteta, ma koliko one bile dobre i pouzdane. Vjerujem da se i ovaj dokument izgubio u nekoj crnoj birokratskoj rupi", kazao je. Amerika je, dodaje Binder, sve do 1991. godine bila za očuvanje Jugoslavije. "Poslednja procjena u ovoj seriji glasi da SAD ne mogu da učine ništa da spriječe raspad Jugoslavije. To i nije bilo toliko neobično, imajući u vidu činjenicu da je Washington imao uticaj na saveznom nivou, dok su republike u međuvremenu uspostavile bliske veze sa zemljama koje su im bili svojevrsni mentori. Nijemci su, da se tako izrazim, izdali ostale. Kohl i Gensher su sistematski radili protiv konsenzusa postignutog između tadašnje Evropske zajednice i SAD - da ne treba ishitreno i jednostrano priznavati proklamovanu nezavisnost jugoslovenskih republika", kazao je Binder. On smatra da objavljeni dokumenti, kao i tragična zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina, potvrđuju da State Department, CIA i ostale obavještajne službe nisu imale jasnu sliku zbivanja u tom regionu. Slične pogrešne obavještajne procjene su - s daleko ozbiljnijim posljedicama - pratile i rat u Iraku. Cilj objavljivanja dokumenata o Jugoslaviji i diskusija o njihovom sadržaju trebalo bi da pomogne da se u budućnosti slične greške svedu na minimum. Zbirka obavještajnih procjena o Jugoslaviji od 1948 do 1990. izaći će iz štampe krajem januara 2007. godine.