Presuda

Sa 13 glasova za i dva protiv, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu zaključuje da Srbija nije počinila genocid kroz svoje organe ili osobe čija djela bi uključivala njenu odgovornost prema međunarodnom običajnom pravu kao kršenje njenih obaveza po Konvenciji o sprječavnju i kažnjavanju djela genocida, saopćila je danas predsjednica ICJ Rozalin Higins (Rosalyn Higgins). Sa 13 glasova za i dva glasa protiv, ICJ zaključuje da Srbija nije bila u namjeri da počini genocid, niti je poticala izvršenje genocida, dok je sa 11 glasova za i četiri glasa protiv ICJ zaključio da Srbija nije bila saučesnik u genocidu. Sa 12 glasova za i tri protiv, ICJ je zaključio da Srbija jeste prekršila obavezu da spriječi genocid po Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju djela genocida, u vezi s genocidom koji se desio u Srebrenici u julu 1995. godine. Sa 14 glasova za i jednim protiv, zaključeno je da je Srbija prekršila svoju obavezu po Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju djela genocida, zato što nije (bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, generala) Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u genocidu, predala na suđenje Haškom tribunalu (ICTY) i na taj način nije u potpunosti ispoštovala obavezu saradnje s tim tribunalom. Sa 13 glasova za i dva protiv, ICJ je zaključio da je Srbija prekršila svoju obavezu da ispoštuje privremene mjere koje je ICJ naložio 8. aprila i 13 septembra 1993. godine u ovom predmetu, jer nije poduzela sve mjere u svojoj moći da spriječi genocid u Srebrenici u julu 1995. godine Sa 14 glasova za i jednim protiv Sud je zaključio da Srbija treba da odmah poduzme djelotvorne korake da osigura potpuno poštivanje svojih obaveza po Konveciji o sprečavanju i kažnjavanju djela genocida i kazni djela genocioda kako ih definira Član 2 Konvecije ili bilo koja druga djela predviđena Članom 3 Konvencije, te pojedince optužene za genocid i bilo koja druga djela proslijedi na suđenje pred Haški tribunal (ICTY), te u potpunosti poštiva obaveze saradnje s tim tribunalom. Sa 13 glasova za i dva protiv, ICJ zaključuje da za sada neće biti naloženo plaćanje bilo kakve nakande, jer ICJ smatra da to ne bi bilo primjereno. Odmah na početku čitanja presude, ICJ je odbio prigovor tužene strane, te sa deset glasova za i pet protiv potvrdio da je nadležan za ovaj spor, kojeg je tadašnja Republika BiH pred ICJ pokrenula 20. marta 1993. godine.

Treba smireno pročitati obimno obrazloženje današnje presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) i pokušati shvatiti šta ona sve kaže, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. On je na zajedničkoj konferenciji za novinare članova Predsjedništva BiH u Sarajevu kazao da ishitreno davanje ocjena, od onih koje su razočaravajuće, do onih koje slavodobitno govore o tome, neće služiti ničemu. "Pozivam građane BiH da ne dižu tenzije, te da smireno idemo u srećniju budućnost. Na ovom prostoru moramo živjeti zajedno i mislim da možemo živjeti zajedno", kazao je Radmanović. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je kazao da je za njega lično presuda razočaravajuća, ali da će je kao član Predsjedništva BiH poštovati. "Za mene je ona razočaravajuća, a razloge za to temeljim na ličnim životnim iskustvima iz ovog rata. Ja sam vidio nešto drugo od onoga što je saopšteno u presudi. Ja sam to iskusio na svojim leđima", kazao je Komšić Dodao je da u samoj presudi ima određenih kontradiktornosti, ali da je spreman poštovati je, jer to mora. Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić također je kazao da je razočaran presudom ICJ. "Niko ne može biti zadovoljan presudom, ali je moramo poštovati", kazao je Silajdžić. ICJ je danas izrekao presudu po tužbi koju je tadašnja Republika BiH 1993 godine podnijela protiv tadašnje SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) za genocid počinjen tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Prema presudi, Srbija nije počinila genocid u BiH, nije bila u zavjeri da počini genocid, niti je poticala njegovo izvršenje, ali je ustanovljeno da odgovorna strana nije spriječila i kaznila zločin genocida. Namjera genocida utvrđena je samo u slučaju masakra u Srebrenici. ICJ je saopćio i da "Crna Gora nije subjekt u sporu BiH protiv Srbije i Crne Gore, nego samo da dijeli odgovornost" sa Srbijom. BiH je tužbu za agresiju i genocid protiv tadašnje SR Jugoslavije podnijela 20. marta 1993. godine, pozivajući se na kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.

Predsjednica Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu Rozalin Higins (Rosalyn Higgins) izjavila je danas da je namjera genocida dokazana samo u Srebrenici, pozivajući se na presude Haškog tribunala (ICTY). Ona je, tokom čitanja presude u postupku po tužbi koju je tadašnja Republika BiH 1993. godine podnijela protiv tadašnje SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) za genocid počinjen tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, kazala da BiH nije podnijela dovoljno dokaza za postojanje namjere genocida, osim za masakr u Srebrenici. SCG je cijelo vrijeme osporavala i nadležnost ICJ, navodeći da u trenutku kada je tužba podnesena nije bila članica UN, što je nužan uslov za nadležnost ovog suda, ali ICJ je danas odbacio zahtjeve Srbije da se proglasi nenadležnim po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid i potvrdio svoju nadležnost u tom sporu. ICJ je danas saopćio i da "Crna Gora nije subjekt u sporu BiH protiv Srbije i Crne Gore, već samo da dijeli odgovornost" sa Srbijom. BiH je tužbu za agresiju i genocid protiv tadašnje SR Jugoslavije podnijela 20. marta 1993. godine, pozivajući se na kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.