Dijaspora ili "dijaspora"!?

U okviru manifestacije "Dani bh. dijaspore" koja će biti održana od 25. do 29. jula, danas je u Domu mladih na Skenderiji održano stručno predavanje-javna tribina "Globalizacija, mogućnosti i značaj očuvanja bh. identiteta" s ciljem ukazivanja na probleme bh. dijaspore i mogućnosti njihovog prevazilaženja zajedničkim djelovanjem bh. institucija i dijaspore.Jedan od predavača, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ukazao je na konstantne opstrukcije Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma."Trebamo se zapitati koliko traje i koliko će trajati implementacija Aneksa 7. i da li je to beskonačan proces? Ovaj aneks se nije ispoštovao niti realizirao, a dokaz tome je registrirani broj povrataka koji je nakon 12 godina daleko ispod očekivanog", kazao je Silajdžić.Akademik Muhamed Filipović je u izlaganju o temi postavio, po njemu, krucijalno pitanje - identitet dijaspore i njene uloge kako u BiH tako i u zemljama u koje su emigrirali."Termin dijaspora je neadekvatan i vara. Čija ste vi dijaspora? Jeste li dijaspora one BiH koju su nam ostavili naši preci? Vi niste sa sobom ponijeli Bosnu, vi živite po drugim zakonima. Vi ste bh. emigracija", poručio je Filipović prisutnim.Stav akademika Filipovića po kojem su priče "o prilivu 12 milijardi dolara u BiH od dijaspore iluzija" i da "dijaspora može pomoći BiH stvaranjem ugleda, statusa i uticajnosti bh. državljana a ne lažnim informacijama o ulaganju u BiH" izazvao je negodovanje i neslaganje jednog dijela publike.Rasprava je nastavljena konstatacijom prisutnih kako "većina njih nije otišla svojom voljom već da su bježali kako bi spasili živote" rezultirala je Filipovićevim oštrim tonom i zaključkom da su "i njega tjerali ali da nije otišao" te demonstrativnim napuštanjem skupa uz rečenicu "žao mi je što sam se odazvao pozivu za učešće".Tribina je zatim nastavljena predavanjem prof.dr. Nikole Kovača koji je istakao važnost očuvanja bh. identiteta, jezika i kulture kroz osnivanje škola na bosanskom jeziku, educiranja generacija mladih Bosanaca i Hercegovaca koji polako zaboravljaju jezik i gube "bosanski duh" pretvarajući veze s domovinom u "sjećanje na korijene s Balkana"."Druga generacija iseljenika većinom govori arhaičnim, jezikom koji nije književni, gube osjećaj za zavičaj i njegove vrijednosti kao i osjećaj za svoju kulturu i taj proces je svojevrsni proces akulturizacije koji različitim mehanizmima moramo pokušati zaustaviti", kazao je Kovač.