Željko

Željko Komšić je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine u narednih osam mjeseci. Funkciju predsjedavajućeg je Komšiću, članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, predao danas po načelu rotacije dosadašnji predsjedavajući Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, na sjednici u Sarajevu. Obraćajući se novinarima nakon obavljene primopredaje, Komšić je naglasio da „od ovog događaja ne treba praviti posebnu predstavu, jer je riječ o ustavnoj kategoriji, uobičajenoj stvari u radu Predsjedništva koja je regulirana i Poslovnikom i Ustavom“. Komšić je ovom prilikom zahvalio Radmanoviću za strpljivo i korektno vođenje ove državne institucije. „Mislim da je Radmanović to radio s puno mudrosti i političkog takta. To što se u manjem broju stvari, zaista u manjem broju, nismo slagali nije ni čudno, s obzirom na naše političko djelovanje, a zašto i ne reći 'različiti smo ljudi'“, kazao je novi predsjedavajući Predsjedništva BiH. On je naglasio da će nesuglasica biti kada dođe do ključnih pitanja u kojima se trojica članova Predsjedništva BiH politički razilaze, te da ne treba očekivati ni od koga, ni od njih trojice, da se na ključnim pitanjima, političkih uvjerenja, uime nekog cilja za koji vjeruju da nije dobar i nije realan, ljudi moraju slagati. „Na kraju krajeva, da nas trojica isto mislimo, sigurno ovoj državi ne bi trebala nas trojica, bio bi dovoljan samo jedan“, naglasio je Komšić. Nebojša Radmanović smatra da, kada je riječ o ocjeni rada Predsjedništva BiH u proteklih osam mjeseci, „sigurno bi to različito ocjenjivali“, a njemu, kako je kazao, izgleda prilično čudno da sam ocjenjuje kvalitativno svoj rad. „Može se govoriti samo o kvantitetu, obimu. Kada je o tome riječ, onda tu faktografija postoji i rad Predsjedništva je stvarno bio obiman u ovih osam mjeseci“, kazao je Radmanović. Predsjedništvo BiH je na temelju sadašnjeg ustava definirano kao najviša državna institucija u kojoj funkciju kolektivnog šefa države obavljaju ravnopravno tri člana iz reda konstituirajućih naroda BiH: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definirane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji je parafiran u Daytonu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra te iste godine. Predsjedništvo BiH ima tri člana koji se u četverogodišnjem mandatu smjenjuju svakih osam mjeseci. Prvi saziv Predsjedništva BiH je izabran u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima. Izbor je obavljen direktnim glasanjem u FBiH - bošnjački i hrvatski član, te u Republici Srpskoj - srpski član. Od 1998. godine je u skladu s Ustavom i Poslovnikom o radu, svakih osam mjeseci vršena rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a u periodu od 1996. do 1998. godine funkciju predsjedavajućeg je obavljao Alija Izetbegović Ovo je četvrti saziv Predsjedništva BiH. Izabran je nakon općih izbora u oktobru 2006. godine. Čine ga Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda; Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, i Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Konstituirajuća sjednica Predsjedništva BiH održana je 6. novembra 2006. godine i tada je za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran Nebojša Radmanović.