Pavarotti

"Najveći tenor na svijetu" Luciano Pavarotti umro je u četvrtak u Italiji u 71. godini života od raka gušterače, javile su svjetske agencije.Umjetnik je umro u zoru, u 3 sata u svojoj vili, objavila je državna televizija RAI. Vijest o njegovoj smrti brzo je prostrujala Modenom i policija i karabinjeri su odmah uspostavili sigurnosni kordon oko njegove kuće kako bi omogućili stanovnicima da mu odaju posljednju počast, saopćio je isti izvor.Luciano Pavarotti je prebačen u bolnicu 8. augusta u Modeni zbog ''groznice", a otpušten je 25. augusta kako bi nastavio liječenje kod kuće.Operacije kičme početkom 2006. i gušterače nekoliko mjeseci kasnije primorale su svjetskog tenora da otkaže veliku oproštajnu turneju od 40 koncerata širom svijeta, koju je započeo u maju 2004. Otada se tenor se više nije pojavljivao u javnosti, ali je nastavio pjevati u spomenutoj oproštajnoj turneji koncerata tokom koje mu je 2006. dijagnosticiran rak gušterače. Prošle godine podvrgnut je operativnom zahvatu, nakon kojeg je prošao najmanje pet serija tretmana hemoterapijom. Iako su zbog bolesti preostali oproštajni nastupi bili otkazani, Pavarottijevi menadžeri govorili su kako se pjevač nadao da će 2007. nastaviti turneju. Bolest ga je, međutim, nadvladala i spriječila u njegovoj želji da se ponovno pojavi pred publikom koja ga je toliko voljela.Pavarotti je rođen 12. oktobra 1935. godine u Modeni. Iako nikad nije previše pričao o svom djetinjstvu, poznato je da je odrastao u mnogočlanoj siromašnoj obitelji, a glazbeni talent je naslijedio od oca Fernanda, koji je bio pekar i pjevačkim poslom nije se htio baviti zbog problema sa živcima. Već kao dijete, Pavarotti je slušao ploče tadašnjih opernih velikana - Beniamina Giglija, Giovannija Martinellija, Enrica Carusa i drugih, koji su uvelike utjecali na njegov glazbeni rad.Nakon što je diplomirao u Scholi Magistrale, Pavarotti je krenuo ostvarivati karijeru nogometaša, no pod utjecajem majke ostavio se sporta i posvetio pedagoškom radu. Svjestan njegove ljubavi prema glazbi, otac mu je u to vrijeme dao ultimatum: "Probaj uspjeti u glazbi, a ako ti to ne pođe za rukom do tvoje tridesete, pokušaj preživjeti kako znaš i umiješ".Godine 1954., u dobi od 19 godina, Pavarotti se ozbiljnije počeo baviti glazbom, učeći od Arriga Pole, glasovitog muzičkog pedagoga u Modeni. Tokom studija radio je različite polsove kako bi preživio - bio je prodavač osiguranja, a kasnije i učitelj. Otprilike u to vrijeme upoznao je Aduu Veroni, s kojom se vjenčao 1961. godine, a počeo je raditi i s poznatim učiteljem pjevanja Ettoreom Campogallianijem.Svoj pjevački debi Pavarotti je ostvario 1961. godine u operi "La Boheme", glumeći Rodolfa. Četiri godine kasnije debitirao je i na američkim pozornicama, te u slavnoj milanskoj Scali. Prvi komercijalni uspjeh ostvario je 1972. godine u Donizzetijevoj operi "La fille du regiment" u Metropolitan Operi u New Yorku, gdje je na bis izlazio čak 17 puta. Tokom narednih godina Pavariotti je nastupio na svim značajnim manifestacijama klasične glazbe te je osvojio pozornice i publiku diljem svijeta. Osim činjenice da je tokom cijele svoje karijere bio na tronu u domeni klasične glazbe, njegov je uspjeh izašao iz tih okvira, te je ostvario veliki komercijalni uspjeh i postao poznat među populacijom koja ne prati operu. Tako je njegova izvedba "Nessun Dorme" iz Puccinijeve opere "Turandot" postala službenom himnom Svjetskog nogometnog prvenstva 1990. godine u Italiji. Upravo u to vrijeme počeo je surađivati s Placidom Domingom i Joseom Carrerasom, a naziv Tri tenora, kako su ih tada nazivali talijanski mediji, ostao je uvriježen i do danas.U rodnoj Modeni Pavarotti je redovito održavao koncerte pod nazivom "Pavarotti i prijatelji", a u tom su mu se projektu, zbog humanitarnog karaktera i velike medijske pozornosti, pridružile brojne pop zvijezde današnjice - U2, George Michael, Spice Girls.. U sklopu UN-ovih akcija, nastupao je i u zaraćenim područjima - Bosni, Gvatemali, Kosovu i Iraku. Godine 1998. postao je jedini operni pjevač koji je nastupio u popularnom talk showu "Saturday Night Live", a iste je godine dobio nagradu Grammy za životno djelo. Pavarottijeva neponovljiva boja glasa, kao i jedinstvena umjetnička izvedba, godinama su tema proučavanja glazbenih teoretičara, koji su njegovu vokalnu tehniku u više navrata nazvali "neponovljivom". Za svoj je rad nagrađen s nekoliko desetaka nagrada diljem svijeta, a njegovi albumi već se 20 godina prodaju u zavidnim nakladama. Osim glazbom, omiljen u javnosti i među kolegama postao je zahvaljujući volji, strpljenju i profesionalizmu koji, pričaju njegovi bližnji, nikad nisu odavali kako je riječ o tako velikom umjetniku. S punim ga se zato pravom naziva jednim od najvećih umjetnika 20. i 21. stoljeća, a njegov respektabilni glazbeni rad već je postao dijelom udžbenika i muzičkih enciklopedija.