Deseta preregistracija izbjeglica

Savez udruženja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika u BiH (SIRLBiH) je više nego zabrinut sporošću i neadekvatnim rješenjima nadležnih u vezi s pitanjem povratka raseljenih i izbjeglih osoba u BiH. Na današnjem sastanku u Sarajevu, koji je organizirao SIRL s predstavncima lokalnih nevladinih organizacija, udruženja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika iz 56 gradova te predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, razgovarano je o aktualnim pitanjima održivog povratka u BiH."Porazna je činjenica da u ovom trenutku nakon 12 godina imamo više od 40.000 porodica beskućnika, ljudi koji žive jako loše, a koji su imali snage i novaca da se deseti put preregistriraju. Ovaj broj nije konačan jer je dosta onih koji se nisu reregistrirali", kazala je predsjednica SIRL-a BiH Merhunisa Zukić.Akcije u pravcu održivog povratka moraju biti ozbiljne i koordinirane, preporuka je SIRL-a BiH."U situaciji kada povratnici nemaju posao, zdravstvenu zaštitu i adekvatne uslove za život održivi povratak nije moguć", objasnila je Zukić.Kao primjer naveden je Bosanski Novi u koji se, prema podacima SIRL-a BiH vratilo 6.000 porodica. Niko od povratnika nije zaposlen, a manje od deset posto ih je ostvarilo pravo na zdravstvenu zaštitu. Zukić upozorava da zvanične institucije moraju konačno podvući crtu ispod održivog povratka.Na sastanku je razgovarano i o imputima Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH o promjeni Uputstva o načinu i procedurama odabira korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica."Potrebno je dati mogućnost i raseljenim osobama da uđu na prioritetne liste jer se do sada, na našu inicijativu, prednost davala povratnicima što se pokazalo vrlo neefikasnim", objasnila je Zukić.Razgovarano je i o izlaznoj strategiji Saveza te o davanju sugestija u procesu revizije Strategije implementacije Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma koju Savez podržava.Prema riječima predsjednice Zukić pozitivan primjer održivog povratka zabilježen je u općini Odžak, gdje se vratilo 95 posto predratnog stanovništva. Kada se analizira postotak povratka u ruralna i gradska područja najniži postotak povratka, prema podacima SIRL-a, jeste u bh. gradovima.