Dejton, 12 godina poslije
Parafiranjem Mirovnog sporazuma za BiH, 21. novembra 1995. godine zvanično je okončan troipogodišnji rat u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson (Wright-Patterson) u američkom gradiću Dejton (Dayton), poslije trosedmičnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Srbije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku (RS). Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera (Warren Christopher), parafirali tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije (kasnije optužen za ratne zločine) Slobodan 
Milošević. Mirovni sporazum su tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine, Izetvegobić, Tuđman i Milošević zvanično potpisali u Jelisejskoj palati u Parizu (Paris). Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose reguliraju prema Povelji UN, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OSCE, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma isključivo na miroljubiv način. Sva trojica glavnih aktera Dejtonskog sporazuma, Izetbegović, Tuđman i Milošević su u međuvremenu preminuli. Prvih pet godina nakon potpisivanja Sporazuma, u Dejtonu je svakog novembra međunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH. Poslednji put predstavnici država potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u Rajt-Petersonu u novembru 2000. godine, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika. Bivši međunarodni izaslanik za Balkan Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je u oktobru 2005. godine u Sarajevu da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog neprovođenja. Njemu je, na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Dejtonu, uručena "Dejtonska nagrada za mir", u znak priznanja za 
postiznaje Dejtonskog sporazuma. Priznanje koje se dodjeljuje za poseban doprinos obnovi društava razorenih ratom ranije su dobili bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) i poznati svjetski biznismen i filantrop Džordž Soroš (George Soros). Posljednjih godina političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma. Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Padd Ashdown) je tokom svog mandata isticao da je Dejtonski sporazum osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promjene moraju doći iz same BiH. I njegov prethodnik Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) smatra da je neophodna reforma Dejtonskog sporazuma, kako bi BiH postala funkcionalna država, koja može pregovarati s Evropskom unijom (EU). Reviziju Dejtonskog sporazuma zatražila je krajem 2004. godine utjecajna grupa poslanika Evropskog parlamenta (EP) i evropskih političara u Strazburu (Strasbour). Tada je na "Evropskoj konferenciji justicia pax" usvojena izjava o nužnosti revizije Dejtonskog sporazuma. Novi, šesti po redu visoki predstavnik u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, slovački diplomata Miroslav Lajčak, preuzimajući tu dužnost u julu ove godine, izrazio je zabrinutost stanjem u BiH, uz ocjenu da je "BiH sada najudaljenija od Evrope u odnosu na sve države regiona", jer su u BiH stali reformski procesi (policija, ustavne promjene), koji su osnovni uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Prije dve godine u Briselu (Brussels) je održana konferencija o ustavnim promjenama u BiH, na kojoj se lideri osam najvećih političkih stranaka iz BiH nisu uspjeli dogovoriti o bitnijim izmenama Dejtonskog sporazuma, ali je postignuta saglasnost da se ojačaju strukture vlasti i učine efikasnijim. Lideri šest vodećih stranaka u BiH potpisali su u Mostaru 28. oktobra Deklaraciju o reformi policije, a što se novog ustava BiH tiče, Lajčak smatra da je on prijeko potreban BiH kako bi ona postala funkcionalnija, efikasnija, a njena administracija jeftinija. Najtraženiji optuženi za ratne zločine počinjene u BiH, bivši lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić, još uvijek su na slobodi.
Milošević. Mirovni sporazum su tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine, Izetvegobić, Tuđman i Milošević zvanično potpisali u Jelisejskoj palati u Parizu (Paris). Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose reguliraju prema Povelji UN, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OSCE, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma isključivo na miroljubiv način. Sva trojica glavnih aktera Dejtonskog sporazuma, Izetbegović, Tuđman i Milošević su u međuvremenu preminuli. Prvih pet godina nakon potpisivanja Sporazuma, u Dejtonu je svakog novembra međunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH. Poslednji put predstavnici država potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u Rajt-Petersonu u novembru 2000. godine, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika. Bivši međunarodni izaslanik za Balkan Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je u oktobru 2005. godine u Sarajevu da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog neprovođenja. Njemu je, na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Dejtonu, uručena "Dejtonska nagrada za mir", u znak priznanja za 
postiznaje Dejtonskog sporazuma. Priznanje koje se dodjeljuje za poseban doprinos obnovi društava razorenih ratom ranije su dobili bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) i poznati svjetski biznismen i filantrop Džordž Soroš (George Soros). Posljednjih godina političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma. Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Padd Ashdown) je tokom svog mandata isticao da je Dejtonski sporazum osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promjene moraju doći iz same BiH. I njegov prethodnik Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) smatra da je neophodna reforma Dejtonskog sporazuma, kako bi BiH postala funkcionalna država, koja može pregovarati s Evropskom unijom (EU). Reviziju Dejtonskog sporazuma zatražila je krajem 2004. godine utjecajna grupa poslanika Evropskog parlamenta (EP) i evropskih političara u Strazburu (Strasbour). Tada je na "Evropskoj konferenciji justicia pax" usvojena izjava o nužnosti revizije Dejtonskog sporazuma. Novi, šesti po redu visoki predstavnik u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, slovački diplomata Miroslav Lajčak, preuzimajući tu dužnost u julu ove godine, izrazio je zabrinutost stanjem u BiH, uz ocjenu da je "BiH sada najudaljenija od Evrope u odnosu na sve države regiona", jer su u BiH stali reformski procesi (policija, ustavne promjene), koji su osnovni uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Prije dve godine u Briselu (Brussels) je održana konferencija o ustavnim promjenama u BiH, na kojoj se lideri osam najvećih političkih stranaka iz BiH nisu uspjeli dogovoriti o bitnijim izmenama Dejtonskog sporazuma, ali je postignuta saglasnost da se ojačaju strukture vlasti i učine efikasnijim. Lideri šest vodećih stranaka u BiH potpisali su u Mostaru 28. oktobra Deklaraciju o reformi policije, a što se novog ustava BiH tiče, Lajčak smatra da je on prijeko potreban BiH kako bi ona postala funkcionalnija, efikasnija, a njena administracija jeftinija. Najtraženiji optuženi za ratne zločine počinjene u BiH, bivši lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić, još uvijek su na slobodi.
posted by @do at 09:28
14 Comments:
Sad kad izbija na vidjelo sta je sve taj Holbruk radio i sa kim je sve tajno pregovarao nije ni cudo da nam je nametnuo takav sporazum. Uveli su embargo na naoruzanje i pune 4 godine su gledali i nadali se da ce nas nestati.Tada nisu htjeli nista uraditi. Medjutim, grdno su se presli, nisu ocekivali da smo tako zilavi da ce mo odolijeti svim tim avetima. Kad smo stali na noge .... e onda je sudija odsvirao kraj.
Hole_Holland
bas tako Hole!
Prevodim jednu knjigu sa svedskog na bosanski.Zove se "100 dana" a napisao je posmatrac "EU" koji je bio smjesten na granicu izmedju Bosne i Srbije.Bosanski narod mora saznati da im je cijela Evropa radila o glavi,i rade to jos uvijek
još da dobijem/o najzanimljivije dijelove da ih objavim/o :)
Mozes li reci imal' ta knjiga na engleskom i kako se zove
Da li neko zna kako se zove knjiga koju je napisao sin Sefera Halilovica i gdje je mogu pronaci ?
BSJ
knjiga se zove"tu bi or not tu bi,aman jarabi"moze se nabaviti kod Islama na autobuskoj stanici,on inace tamo prodaje CD-ove.
Je li to ona u kojoj je opisana tragikomicna strategija samoodbrane?
Ja opet o "100 dana",Pisac je Bo Pollnäs, nevjerujem da ima na engleskom.Na kraju knjige im nekih 50 -tak stranica -Istorija BiH,koju sam vec prevela ,pa cu dati Adnanu da objavi.Srasno da smo u skoli ucili falsifikovanu istoriju.Svedjani bolje znaju nasu istoriju nego mi licno.
Super, bas su "slatki" ti Svedjani.
Koliko znamo mi o njima? A koliko znaju o sebi samima?
dok je islama bice i bosnjaka.izvucite pouku iz ovog rata,i desavanjima poslije rata.
proucite malo historiju i desavanju za vrijeme balkanskih ratova,kako smo izgubili sandzak.historija se ponavlja.moguce da ostanemo i bez pola bosne?
ma hollbruuukk je uvijek bio na strani srba.a i sada je.lazov,licemjer
Jedan covjek nemoze uraditi nista.On je predstavnik politike svoje zemlje, inace ne bio radio to sto radi.Direktne instukcije je dobio od Clintona, a citam da je u tom Dayton-sporazumu dozvoljeno RS da se pripoji Srbiji.Obrazlozenje je da je to zamjena za gubitak Sarajeva.Bojim se da je to istina,sta ce biti onda poslije otcjepljenja Kosova? Jesmo li mi spremni da se odupremo tome.
Ove gluposti o islamu necu da cujem,cime ima religija da pomogne nase politicke ciljeve.Bolje receno da je suprotno,stalno nas vuku nazad u privaliju,
jebes svedane incestna nacija
Objavi komentar
<< Home