Amerika, milion u minuti

Poput otkucavanja tempirane bombe, američki nacionalni dug čeka na veliku eksploziju. On se širi za oko 1,4 milijardi dolara dnevno - skoro milion dolara po minuti. Šta to znači za Amerikance?To znači skoro 30.000 dolara duga za svakog muškarca, ženu i dijete u Sjedinjenim Državama, javio je AP. Čak i ako izbjegnu nedavne kreditne krize i krizu na tržištu nekretnina i prevaziđu rast cijena goriva, oni bi ipak mogli ići u ekonomsku mizeriju, zajedno s ostatkom zemlje. To je razlog zašto vladini zategnuti resursi trebaju udovoljiti isplati kamata na nacionalni dug koji stoji na nepojmljivih 9,13 triliona dolara. I poput vlasnika kuća koji su uzeli hipoteke po razumnim kamatnim stopama, vlada se suočava s perspektivom isplate trenutnog duga - sada uz relativno niske kamatne stope - uz multipliciranje kamatnih stopa i finansijskih planova. Sve dok ima onih koji su spremni kreditirati američku vladu, dug je daleko od očiju i daleko od srca. Dok se isplata kamata, međutim, akumulira i mogla bi u određenom momentu ugroziti većinu ostalih vladinih programa - vodeći do naglog rasta poreznih stopa ili smanjenja troškova u osnovnim službama kao što su Socijalna sigurnost i ostalih vladinih programa pomoći stanovništvu. Veliki ekonomski pad, za koji neki ekonomisti najavljuju da se nadvija, mogao bi ubrzati dan svođenja računa. Nacionalni dug - ukupna akumulacija godišnjih budžetskih deficita - porastao je s 5,7 triliona otkako je predsjednik Bush preuzeo vlast u januaru 2001., nadmašit će 10 triliona dolara u periodu upravo kada napusti dužnost u januaru 2009. ili prije toga. To je cifra od $10,000,000,000,000.00 dolara ili više koju bi "sat za nacionalni dug" na njujorškom Times Squareu mogao izračunati. Kada je sat aktiviran u 1989. dug je iznosio 2,7 triliona dolara. Situacija bi se samo mogla pogoršati. Očekuje se da se broj Amerikanaca starijih od 65 godina skoro udvostruči. Radno sposobno stanovništvo će se više smanjivati a sve veći broj ljudi iz generacije baby boomersa tražit će usluge socijalne i zdravstvene zaštite, dodatno zatežući vladine resurse. Ti zagarantovani programi zaštite trenutno čine veći dio savezne potrošnje. Vojni troškovi su na drugom mjestu. A na trećem mjestu su kamate na nacionalni dug, koje su u prošloj godini iznosile ukupno 340 milijardi dolara. Pogoršavanje slike duga: ratovi u Iraku i Afganistanu, za koje je nepristrani kongresni Budžetski ured procijenio da bi mogli koštati 2,4 triliona dolara tokom naredne decenije. Uprkos najavama u obje stranke da će suzbiti saveznu potrošnju, nacionalni dug kao postotak američkog bruto društvenog proizvoda porastao je s oko 35 posto u 1975. na oko 65 posto danas. Po istorijskim standardima, njegova proporcija nije bila tako visoka kao tokom Drugog svjetskog rata - kada je nakratko porasla na 120 posto BDP-a, ali i dalje otkida veliki dio BDP-a.