Sigurnost u Rudniku Zenica
Stara jama rudnika Zenica, poznatija kao "Barbara" otvorena je davne 1878. i najstarija je i najdublja (765 metara) rudarska jama na Balkanu. Iz godine u godinu, radi eksploatacija novih zaliha, ona postaje sve opasnija i opasnija za kopače, a osim što se u njoj mjere najviše i za zdravlje granične koncentracije metana i ugljene prašine u zraku, sama njena konstrukcija je sve upitnija za sigurnost rudara, kažu rudarski stručnjaci koje smo jučer kontaktirali. 
Priča o sigurnosti u jamama prava tabu tema, jer niko od trojice naših sagovornika nije želio da mu objavimo ime, svi se slažu da je trka za tonom uglja više prešla granice sigurnosti za rudare, koji uglavnom neopremljeni da se dovoljno zaštite, ginu ili bivaju sve češće povrijeđeni. Zbog loših uvjeta rada i neadekvatnih plaća, zenički rudari su čak zatvoreni u jami štrajkali glađu 2003. godine. - Rudari su u pravu kad su naveli da je "zaštitni stub" između jame po projektu trebao biti osam do dvanaest metara. Taj "stub" ustvari drži plafon jama, kako aktivnih, tako i onih komora iz kojih se ne vadi ugalj. U slučaju obrušavanja stropa, da se pridržava razmaka između jama, ne bi moglo doći do "probijanja" materijala iz neaktivne u aktivnu komoru, kaže rudarski stručnjak vrlo upućen u prekjučerašnja dešavanja u Staroj jami. Umjesto "stuba sigurnosti", zid komore je postao "konzola" za prenošenje pet stotina tona materijala, koji je zatrpao rudare Samira Čajlakovića i Murisa Pipu. - Međutim, ostavljanjem prolaza od dvanaest metara gubi se nekoliko metara vrlo kvalitetnog uglja, pa se ti zidovi zato "tanje", direktno ugrožavajući rudare, kaže naš sagovornik. Rudari Stare jame rade u najtežim uvjetima za rudare, na području cijelog Balkana, slažu se naši sagovornici. Nakon 420 metara spuštanja liftom vertikalno, rudari do iskopa idu još 1.600 kroz tunele, a onda 1.200 metara do samih komora za iskop. Sigurnije "širokočeono iskopavanje" obustavljeno je 1993. nakon pogibje cijelog tima rudarskih stručnjaka, nakon čega se do danas radilo isključivo "komorsko iskopavanje", koje nosi daleko veći rizik od obrušavanja.
Jama je dobila naziv po svetoj Barbari, tradicionalnoj zaštitnici rudara, još prije 125 godina, kad je ova jama otvorena. Ipak, zaštitnica nije bila naklonjena rudarima, koji za nepunih 600 KM kopaju maltene kilometar ispod zemlje. "Komora Sedam", četrnaest metara duboka i dvanaest široka, zasigurno je najteže mjesto za rad u ovoj najtežoj jami na Balkanu. U njoj se, viseći na zidovima "rupe" otkopava ugalj. - Nema dalje, ovo je dno dna, rečeno nam je u komori. Ipak, 480 rudara rudara Stare jame, od kojih većina kopa na dnu "Barbare", svakog dana silazi za crkavicu sa "glavom u torbi". - U Staroj jami se na sličan način može kopati ugalj još najmanje petnaest godina. Iz dana u dan sa više opasnosti. Opasnost od metana je smanjena nabavljenom novom opremom, zarazne bolesti se redovno prate i suzbijaju, ostaje samo opasnost da se "bitka za tonom više" ne pretvori u smrtonosni posao, kažu naši sagovornici, rudarski inžinjeri zeničkog rudnika.
- Prema izjavama očevidaca, te dinamici iskopa obrušenog materijala nagomilanog u svojevrsnoj kupi, mi smo vrlo blizu mjesta gdje bi se trebalo nalaziti tijelo stradalog rudara Murisa Pipe. Da li će to biti danas, večeras ili sutra prijepodne, za sada ne mogu ni prognozirati, ali smo vrlo blizu mjestu gdje bi se trebalo nalaziti tijelo. Neprekidno 24 sata rada po četiri rudara na iskopu i povremeno palilac mina, uz sve potrebne sigurnosne procedure. U toku poslijepodneva federalkni rudarski inspektor Franjo Tokmakčija će ponovno obići mjesto nesreće i jamu, kazao je oko 13,30 jučer Merhun Arnaut, tehnički direktor Rudnika. Dženaza stradalom rudaru Samiru Čajlakoviću biće klanjana, a potom i obavljen ukop, danas poslije podne namaza u mezarju u njegovim rodnim Vukotićima.
U jami Raspotočje 1982. godine je poginulo 39 rudara. U zeničkoj Staroj jami, 1986. godine poginula su dva rudara i dva inžinjera. Dvije godine poslije, poginuo je jedan rudar, da bi 1993. godine poginuo poslovodni tim od četiri čovjeka, kojeg su činili tehnički direktor rudnika, upravnik jame, šef jame i elektro - inžinjer. Jedanaestog juna 2002. u Raspotočju je, tokom miniranja zida jame, poginuo poslovođa Sabahudin Golub. Dvedeset devetog avgusta 2003. prilikom postavljanja pokretne trake smrtno stradao Alija Dudić. Drugog septembra iste godine Mustafa Selimović je poginuo od odrona uglja sa stropa. U jami sa najviše stradanja, 22. jula 2006. u Raspotočju gine Hamid Dudić, a 24. februara ove godine Sulejman Rebihić. Zenički komorati nisu samo ginuli u rudarskim nesrećama. Početkom avgusta u Staroj jami, usljed neadekvatne zaštite, pojavljuje se "mišja groznica", odnosno vrlo opasna i zarazna leptospiroza. Prvog avgusta umire rudar Redžo Šabić, a narednih sedmica osamdeset rudara biva smješteno u Zarazni odjel zeničke Kantonalne bolnice, od kojih dvadeset šest ima teške posljedice i provodi sedmice na liječenju.

Priča o sigurnosti u jamama prava tabu tema, jer niko od trojice naših sagovornika nije želio da mu objavimo ime, svi se slažu da je trka za tonom uglja više prešla granice sigurnosti za rudare, koji uglavnom neopremljeni da se dovoljno zaštite, ginu ili bivaju sve češće povrijeđeni. Zbog loših uvjeta rada i neadekvatnih plaća, zenički rudari su čak zatvoreni u jami štrajkali glađu 2003. godine. - Rudari su u pravu kad su naveli da je "zaštitni stub" između jame po projektu trebao biti osam do dvanaest metara. Taj "stub" ustvari drži plafon jama, kako aktivnih, tako i onih komora iz kojih se ne vadi ugalj. U slučaju obrušavanja stropa, da se pridržava razmaka između jama, ne bi moglo doći do "probijanja" materijala iz neaktivne u aktivnu komoru, kaže rudarski stručnjak vrlo upućen u prekjučerašnja dešavanja u Staroj jami. Umjesto "stuba sigurnosti", zid komore je postao "konzola" za prenošenje pet stotina tona materijala, koji je zatrpao rudare Samira Čajlakovića i Murisa Pipu. - Međutim, ostavljanjem prolaza od dvanaest metara gubi se nekoliko metara vrlo kvalitetnog uglja, pa se ti zidovi zato "tanje", direktno ugrožavajući rudare, kaže naš sagovornik. Rudari Stare jame rade u najtežim uvjetima za rudare, na području cijelog Balkana, slažu se naši sagovornici. Nakon 420 metara spuštanja liftom vertikalno, rudari do iskopa idu još 1.600 kroz tunele, a onda 1.200 metara do samih komora za iskop. Sigurnije "širokočeono iskopavanje" obustavljeno je 1993. nakon pogibje cijelog tima rudarskih stručnjaka, nakon čega se do danas radilo isključivo "komorsko iskopavanje", koje nosi daleko veći rizik od obrušavanja.

Jama je dobila naziv po svetoj Barbari, tradicionalnoj zaštitnici rudara, još prije 125 godina, kad je ova jama otvorena. Ipak, zaštitnica nije bila naklonjena rudarima, koji za nepunih 600 KM kopaju maltene kilometar ispod zemlje. "Komora Sedam", četrnaest metara duboka i dvanaest široka, zasigurno je najteže mjesto za rad u ovoj najtežoj jami na Balkanu. U njoj se, viseći na zidovima "rupe" otkopava ugalj. - Nema dalje, ovo je dno dna, rečeno nam je u komori. Ipak, 480 rudara rudara Stare jame, od kojih većina kopa na dnu "Barbare", svakog dana silazi za crkavicu sa "glavom u torbi". - U Staroj jami se na sličan način može kopati ugalj još najmanje petnaest godina. Iz dana u dan sa više opasnosti. Opasnost od metana je smanjena nabavljenom novom opremom, zarazne bolesti se redovno prate i suzbijaju, ostaje samo opasnost da se "bitka za tonom više" ne pretvori u smrtonosni posao, kažu naši sagovornici, rudarski inžinjeri zeničkog rudnika.
- Prema izjavama očevidaca, te dinamici iskopa obrušenog materijala nagomilanog u svojevrsnoj kupi, mi smo vrlo blizu mjesta gdje bi se trebalo nalaziti tijelo stradalog rudara Murisa Pipe. Da li će to biti danas, večeras ili sutra prijepodne, za sada ne mogu ni prognozirati, ali smo vrlo blizu mjestu gdje bi se trebalo nalaziti tijelo. Neprekidno 24 sata rada po četiri rudara na iskopu i povremeno palilac mina, uz sve potrebne sigurnosne procedure. U toku poslijepodneva federalkni rudarski inspektor Franjo Tokmakčija će ponovno obići mjesto nesreće i jamu, kazao je oko 13,30 jučer Merhun Arnaut, tehnički direktor Rudnika. Dženaza stradalom rudaru Samiru Čajlakoviću biće klanjana, a potom i obavljen ukop, danas poslije podne namaza u mezarju u njegovim rodnim Vukotićima.

U jami Raspotočje 1982. godine je poginulo 39 rudara. U zeničkoj Staroj jami, 1986. godine poginula su dva rudara i dva inžinjera. Dvije godine poslije, poginuo je jedan rudar, da bi 1993. godine poginuo poslovodni tim od četiri čovjeka, kojeg su činili tehnički direktor rudnika, upravnik jame, šef jame i elektro - inžinjer. Jedanaestog juna 2002. u Raspotočju je, tokom miniranja zida jame, poginuo poslovođa Sabahudin Golub. Dvedeset devetog avgusta 2003. prilikom postavljanja pokretne trake smrtno stradao Alija Dudić. Drugog septembra iste godine Mustafa Selimović je poginuo od odrona uglja sa stropa. U jami sa najviše stradanja, 22. jula 2006. u Raspotočju gine Hamid Dudić, a 24. februara ove godine Sulejman Rebihić. Zenički komorati nisu samo ginuli u rudarskim nesrećama. Početkom avgusta u Staroj jami, usljed neadekvatne zaštite, pojavljuje se "mišja groznica", odnosno vrlo opasna i zarazna leptospiroza. Prvog avgusta umire rudar Redžo Šabić, a narednih sedmica osamdeset rudara biva smješteno u Zarazni odjel zeničke Kantonalne bolnice, od kojih dvadeset šest ima teške posljedice i provodi sedmice na liječenju.

1 Comments:
samo jedna mala opaska SIROKOCELNA METODA otkopavanja nije obustavljena zbog pogibje ekipe strucnjaka nego zbog ratnih zbivanja kojim se proces proizvodnje narusio i zbog cestih problema sa snabdjevanjem el energijom,strajkova i td,odsustvom radnika i kadra u rat.Prirodne sile su ucinile svoje i najveci dio opreme je ostao blokiran pod zemljom.Ucestale kradje i uzimanje svih rezervnih dijelova za potrebe vojske ili lopova ostavilo je opremu bez osnovnih dijelova i tu prici dodje kraj.Milioni dolara ostali su pod zemljom.To nema veze sa pogibjom strucnjaka.I tada je zbog obrusavanja doslo do zatrpavanja glavnog ventilacionog kanala i promjene zracne struje i velikim dijelom neiskustva ekipe koja je u odredjenom momentu bila na krivom mjestu u krivo vrijeme.U jamama ipak KUMUJE samo ljudski faktor a on se na zove RUDAR.Rudar je poslusni piun i radi sta mu se kaze.To su najbolji ljudi na svijetu ato sto ih neko j... nisu jadni oni krivi.zao mi je tih ljudi,posebno kada ih vode idioti poput ovakvog direktora kao sto je ova njuska.
Objavi komentar
<< Home