Lastavica sutra

Na visoravni Lastavica, na mjestu gdje se dodiruju granice općina Zenica, Žepče, Zavidovići i Kakanj, početkom avgusta, u povodu Alidžuna (prvi ponedjeljak u avgustu), okupe se desetine hiljada žitelja okolnih naselja, ali i njihovih gostiju iz srednje Bosne.
Tradicionalno, gotovo hiljadu godina bogumilsko zborište i 543 godine staro islamsko dovište, na jednom mjestu okuplja vjernike, ali i one koji dođu da vide i budu viđeni. Gotovo nigdje nije tako blizu dovište i zborište, istovremeno, a da jedno drugom ne smeta. Prema predanjima i sačuvanim svjedočenjima, tradicija je duga hiljadu godina, a od prema predanju, 1463. godine dolaskom Turaka na ovo mjesto je navodno došao i sultan Fatih, pozvavši tadašnje bogumile da pređu na islam, što su oni prihvatili, uz uvjet da im se ne ukine pravo na zborište Lastavicu jednom godišnje, što je Fatih, kao čin prihvatanja lokalne tradicije prihvatio.
- Od tada se noć uoči Lastavice uči mevlud na turskom, što je jedinstven slučaj u ovom dijelu Evrope. Klanjanjem podne namaza i učenjem dove, završi se vjerski dio programa. Tako bude svake Lastavice. Ljudi hiljadu godina okupljaju jednom godišnje, kako bi slobodno zborili, duhovno se bogatili, te zahvalili Bogu na dobrom urodu, kaže profesor Mustafa Spahić Mujki, ističući da "pravo vlasništva nad Lastavicom nema niko, ni jedna od gravitirajućih općina, jer ona kao zajedničko bogatstvo pripada svima".
Godine 1947. komunističke vlasti zabranile su vjerski dio manifestacije, pa je okupljanje na Lastavici pretvoreno u općenarodno veselje. Prvobitnu vjersku formu okupljanje je počelo vraćati prije desetak godina, uz učenje dove koja ima namjeru da se Stvoritelju zahvali za prinose u poljoprivredi i zamoli za potrebnu količinu kiše za rast usjeva. Druženje na planinskom platou na oko 1.200 metara nadmorske visine ne propuštaju ni najstariji mještani, pa nije mali broj onih, poput Alije Šišmana, koji pamte i "po 60 - 70 Lastavica".