IBAN

Nakon što su stvorene zakonske pretpostavke, Bosna i Hercegovina je dobila Međunarodni broj bankarskog računa – IBAN (International Bank Account Number). Ministri finansija oba bh. entiteta donijeli su instrukciju o strukturi i upotrebi IBAN-a koja je objavljena u Službenim novinama Federacije BiH od 22. januara, dok će istovjetna instrukcija ministra finansija RS-a biti objavljena u prvom narednom Glasniku RS-a. IBAN je serija slovnih i brojnih znakova koja označava klijentov bankarski račun, uključujući i državu i banku. IBAN predstavlja proširenu verziju osnovnog ili transakcijskog računa koji se koristi da se na jedinstven način identifikuje klijent u finansijskoj instituciji, saopćeno je iz Centralne banke BiH. U BiH već duže postoji potreba za uvođenjem IBAN-a, najviše zbog toga što bh. kompanije imaju problema s naplaćivanjem iz inozemstva, jer nemaju IBAN, što poskupljuje međunarodni platni promet. Prednosti korištenja IBAN-a ogledaju se u olakšavanju međunarodnih plaćanja, elektronskoj obradi podataka, smanjenju troškova naloga prema inozemstvu i ubrzavanju izvršenja naloga. IBAN se sastoji od koda države, dva kontrolna broja i broja transakcijskog računa. IBAN za Bosnu i Hercegovinu je BA39. Banka dodjeljuje IBAN svakom svom učesniku u međunarodnom i domaćem platnom prometu i dužna je svakom svom učesniku u platnom prometu navesti IBAN na izvodu računa i identifikacionu šifru banke. Rok za implementaciju IBAN-a je dvije godine, ali se vjeruje da će ga komercijalne banke uvesti i prije predviđenog roka. IBAN je predstavljen 1997. godine, danas je u zemljama Evropske unije (EU) obaveza, a ne opcija. Kod utvrđivanja i propisivanja IBAN-a primjenjuju se međunarodni standardi koje je propisao Evropski komitet za bankarske standarde. Na uvođenju IBAN-a u BiH ostvarena je saradnja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH) i entitetskih ministarstava finansija.