Lastavica
Vjersko-kulturna manifestacija «Lastavica» održat će se idućeg vikenda na istoimenom dovištu, na razmeđu općina Zenica i Kakanj. Organizacioni odbor udruženja «Lastavica» upoznao je javnost sa pojedinostima ovogodišnjeg programa tradicionalne manifestacije.
«Lastavica je istrgnuta iz zaborava i vraća se svojim korijenima u raduje nas da smo nakon zabrane od prije 60 godina uspjeli da privučemo veliki broj vjernika. Ove godine očekujemo da će dovište posjetiti između petnaest do dvadeset hiljada građana», rekao je Midhat Kasap, predsjednik Udzuženja Lastavica.
«Lastavica je istrgnuta iz zaborava i vraća se svojim korijenima u raduje nas da smo nakon zabrane od prije 60 godina uspjeli da privučemo veliki broj vjernika. Ove godine očekujemo da će dovište posjetiti između petnaest do dvadeset hiljada građana», rekao je Midhat Kasap, predsjednik Udzuženja Lastavica.
Vjerski dio manifestacije će početu u subotu, iza akšam namaza, kada će se vjernicima obratiti predstavnici Islamske zajednice u BiH, a završentak je predviđen u nedljelju učenjem tkz. ''lastavičke dove'' nakon podnevne molitve. U poslijepodnevnim satima održat će se i smotra folklora i brojna sportska nadmetanja u narodnim sportovima i malom nogometu.
Okupljanje vjernika na Lastavici datira još iz vremena bogumila, koji su prvog ponedjeljka u mjesecu augustu, na Aliđun, na prigodan način zahvaljivali Bogu na prinosima koje im je ta godina donijela. Dolaskom Osmanlija na ove prostore, 1463. godine, ranije bogumilsko zborište preraslo je u dovište muslimana. Godine 1947. komunističke vlasti zabranile su vjerski dio manifestacije, pa je okupljanje na Lastavici pretvoreno u općenarodno veselje. U periodu komunističke vladavine manifestaciju na lokalitetu Lastavice, na granici općina Zenica i Kakanj, donekle je zasjenjivalo i obilježavanje 27.jula – Dana ustanka naroda i narodnosti BiH na izletištu Smetovi, nedaleko od tog lokaliteta. Svoju prvobitnu formu okupljanje na Lastavici počelo je vraćati krajem prošlog stoljeća, i uklanjati formu socijalističkog narodnog teferiča. Predstavnici organizatora manifestacije poseban značaj daju segmentu sigurnosti sudionika manifestacije, a Udruženje donijelo je i odluku o zabrani prodaje alkohola na narodnom zborištu, koje je locirano u neposrednoj blizini dovišta «Lastavica». (Zeda)
Okupljanje vjernika na Lastavici datira još iz vremena bogumila, koji su prvog ponedjeljka u mjesecu augustu, na Aliđun, na prigodan način zahvaljivali Bogu na prinosima koje im je ta godina donijela. Dolaskom Osmanlija na ove prostore, 1463. godine, ranije bogumilsko zborište preraslo je u dovište muslimana. Godine 1947. komunističke vlasti zabranile su vjerski dio manifestacije, pa je okupljanje na Lastavici pretvoreno u općenarodno veselje. U periodu komunističke vladavine manifestaciju na lokalitetu Lastavice, na granici općina Zenica i Kakanj, donekle je zasjenjivalo i obilježavanje 27.jula – Dana ustanka naroda i narodnosti BiH na izletištu Smetovi, nedaleko od tog lokaliteta. Svoju prvobitnu formu okupljanje na Lastavici počelo je vraćati krajem prošlog stoljeća, i uklanjati formu socijalističkog narodnog teferiča. Predstavnici organizatora manifestacije poseban značaj daju segmentu sigurnosti sudionika manifestacije, a Udruženje donijelo je i odluku o zabrani prodaje alkohola na narodnom zborištu, koje je locirano u neposrednoj blizini dovišta «Lastavica». (Zeda)
0 Comments:
Objavi komentar
<< Home