Presuda
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu (Haag) će u ponedeljak, 26. februara, saopštiti presudu u postupku po tužbi koju je BiH 1993. godine podnijela protiv tadašnje SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) za genocid počinjen tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Konačnu odluku 16 sudija saopštiće predsjednica najvišeg suda UN Rozalin Higins (Rosalyn Higgins) iz Velike Britanije. Čitanje presude počinje u 10.00 sati. U slučaju pozitivnog rješenja tužbe, Srbija i Crna Gora postale bi prve države koje su proglašene krivima za genocid od osnivanja ICJ prije 60 godina BiH je tužbu za agresiju i genocid protiv tadašnje SR Jugoslavije podnijela 20. marta 1993., pozivajući se na kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. BiH je ICJ-u tužila tadašnju SR Jugoslaviju (kasnije SCG) za genocid koji su, prema tužbi, n
ad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH počinili Srbi, po planu vlasti u Beogradu. Glavna rasprava po tužbi održana je od februara do maja prošle godine. Pravni tim SCG, predvođen Radoslavom Stojanovićem, negirao je u dokaznom postupku da je tokom rata u BiH počinjen genocid, kao i da je zvanični Beograd bio odgovoran za počinjene zločine. SCG je osporavala i nadležnost ICJ, navodeći da u trenutku kada je tužba podnesena nije bila članica UN-a, što je nužan uslov za nadležnost ovog suda. Zastupnici BiH, na čelu sa Sakibom Softićem, dokazivali su, nasuprot tome, da su vlasti SCG organizirale i provele genocid nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom u BiH. Nakon oktobra 2000. godine, kada je smijenjen Slobodan Milošević, nove vlasti Srbije i SRJ (SCG) nastojale su da spor sa BiH riješe diplomatskim putem i vansudskim poravnanjem, ali BiH nije bila spremna da odustane od tužbe, insistirajući na tome da je utvrđivanje krivice od suštinskog značaja za budućnost i pomirenje u regionu. Poslije raspada državne zajednice SCG, crnogorski državni tužilac 
je od ICJ tražio izuzeće Crne Gore iz tužbe, ali je BiH ostala pri tužbi i protiv Crne Gore, jer su tokom rata u BiH, kao i u trenutku podnošenja tužbe, vođenja i okončanja rasprave Srbija i Crna Gora bile jedna država. Predsjednik Crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić izjavio je da sa strepnjom očekuje presudu, "jer je Crna Gora propustila priliku i napravila grešku što u timu, koji je zastupao interese državne zajednice pred Sudom u Hagu, nije imala zastupnika svojih interesa". Agent tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore Sakib Softić očekuje da će ICJ proglasiti "krivim državu Srbiju i državu Crnu Goru zbog kršenja konvencije o genocidu, te da će utvrditi osnove za kasniji razgovor o visini štete počinjene prilikom činjena zločina u BiH". Softić smatra da će ICJ odluku donijeti nepristrasno, na osnovu utvrđenih činjenica, odnosno na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza koje su stranke iznijele tokom postupka. BiH traži da ICJ presudi i proglasi da je Srbija i Crna Gora, pomoću organa i entiteta pod svojom kontrolom, povrijedila obaveze po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. "Pitanje nadoknade štete je drugostepeno pitanje za nas, jer ćemo se tim baviti kada budu utvrđeni principi na osnovu kojih će se šteta izračunavati", kazao je Softić. Sud će utvrditi principe na osnovu kojih se može utvrditi eventualna visina odštete, te ostaviti stranama u sporu godinu dana da pregovorima pokušaju tačno utvrditi visinu i modalitete odštete. "Ukoliko ovi dogovori ne uspiju, unaprijed će biti određen termin u ICJ za raspravu o visini odštete", pojasnio je Softić. Radoslav Stojanović, vođa Pravnog tima SCG, izjavio je da se nada da Srbija neće biti osuđena, jer su, prema njegovom mišljenju, izneseni jaki argumenti da Srbija nije počinila genocid. Zvaničnici Republike Srpske (RS) pokušavali su da ospore legitimitet tužbe, tvrdeći da ju je 1993. godine podnijelo ratno Predsjedništvo BiH, bez saglasnosti sva tri naroda u BiH. Premijer RS Milorad Dodik rekao je uoči izricanja presude da ovaj bh. entitet "neće prihvatiti eventualnu presudu o krivici Srbije iCrne Gore", što je izazvalo oštre reakcije u Sarajevu. Delegacija Društva za ugrožene narode za BiH i udruženja koja okupljaju majke i žene Srebrenice čekaće izricanje presude ispred zgrade ICJ, gdje će biti održana manifestacija "Istina i pravda za žrtve genocida". "U ime svih žrtava genocida, očekujemo da će ICJ pozitivno riješiti tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore, što će pomoći ne samo BiH već i Srbiji i Crnoj Gori, jer bez pravilne interpretacije rata nema preduslova za normalizaciju u regionu", kazala je predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH Fadila Memišević. "Mi ćemo ispred ICJ u Hagu čekati izricanje presude sa transparentima i jastučićima na kojima su imena žrtava genocida u Srebrenici. Također, čitaćemo i njihova imena", dodala je F.Memišević. Kazala je da će u slučaju nepovoljne presude za BiH, što se, prema njenom mišljenju, može desiti "samo ako se umiješa politika", tražiti ponovno pokretanje tužbe protiv Srbije i Crne Gore. Presuda koju donese ICJ je konačna i bez prava žalbe, a ako se neka od strana u sporu ne povinuje presudi, druga strana može se obratiti Vijeću sigurnosti UN. Međunarodni sud pravde, kao najviša pravna instanca UN, osnovan je sa zadatkom sa rješava sporove među državama i daje savjetodavna mišljenja na zahtjev međunarodnih organizacija. Od 1946. godine, kada je počeo da radi, donio je više od 90 presuda u sporovima koji su se ticali granica, teritorijalnog suvereniteta,nemiješanja u unutrašnje stvari zemlje i diplomatskih odnosa. Od ukupno 13 procesa, koji su trenutno u toku, dva se odnose na Srbiju i Crnu Goru, jer je osim BiH, tužbu za genocid protiv tadašnje SRJ podnijela i Hrvatska.
ad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH počinili Srbi, po planu vlasti u Beogradu. Glavna rasprava po tužbi održana je od februara do maja prošle godine. Pravni tim SCG, predvođen Radoslavom Stojanovićem, negirao je u dokaznom postupku da je tokom rata u BiH počinjen genocid, kao i da je zvanični Beograd bio odgovoran za počinjene zločine. SCG je osporavala i nadležnost ICJ, navodeći da u trenutku kada je tužba podnesena nije bila članica UN-a, što je nužan uslov za nadležnost ovog suda. Zastupnici BiH, na čelu sa Sakibom Softićem, dokazivali su, nasuprot tome, da su vlasti SCG organizirale i provele genocid nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom u BiH. Nakon oktobra 2000. godine, kada je smijenjen Slobodan Milošević, nove vlasti Srbije i SRJ (SCG) nastojale su da spor sa BiH riješe diplomatskim putem i vansudskim poravnanjem, ali BiH nije bila spremna da odustane od tužbe, insistirajući na tome da je utvrđivanje krivice od suštinskog značaja za budućnost i pomirenje u regionu. Poslije raspada državne zajednice SCG, crnogorski državni tužilac 
je od ICJ tražio izuzeće Crne Gore iz tužbe, ali je BiH ostala pri tužbi i protiv Crne Gore, jer su tokom rata u BiH, kao i u trenutku podnošenja tužbe, vođenja i okončanja rasprave Srbija i Crna Gora bile jedna država. Predsjednik Crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić izjavio je da sa strepnjom očekuje presudu, "jer je Crna Gora propustila priliku i napravila grešku što u timu, koji je zastupao interese državne zajednice pred Sudom u Hagu, nije imala zastupnika svojih interesa". Agent tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore Sakib Softić očekuje da će ICJ proglasiti "krivim državu Srbiju i državu Crnu Goru zbog kršenja konvencije o genocidu, te da će utvrditi osnove za kasniji razgovor o visini štete počinjene prilikom činjena zločina u BiH". Softić smatra da će ICJ odluku donijeti nepristrasno, na osnovu utvrđenih činjenica, odnosno na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza koje su stranke iznijele tokom postupka. BiH traži da ICJ presudi i proglasi da je Srbija i Crna Gora, pomoću organa i entiteta pod svojom kontrolom, povrijedila obaveze po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. "Pitanje nadoknade štete je drugostepeno pitanje za nas, jer ćemo se tim baviti kada budu utvrđeni principi na osnovu kojih će se šteta izračunavati", kazao je Softić. Sud će utvrditi principe na osnovu kojih se može utvrditi eventualna visina odštete, te ostaviti stranama u sporu godinu dana da pregovorima pokušaju tačno utvrditi visinu i modalitete odštete. "Ukoliko ovi dogovori ne uspiju, unaprijed će biti određen termin u ICJ za raspravu o visini odštete", pojasnio je Softić. Radoslav Stojanović, vođa Pravnog tima SCG, izjavio je da se nada da Srbija neće biti osuđena, jer su, prema njegovom mišljenju, izneseni jaki argumenti da Srbija nije počinila genocid. Zvaničnici Republike Srpske (RS) pokušavali su da ospore legitimitet tužbe, tvrdeći da ju je 1993. godine podnijelo ratno Predsjedništvo BiH, bez saglasnosti sva tri naroda u BiH. Premijer RS Milorad Dodik rekao je uoči izricanja presude da ovaj bh. entitet "neće prihvatiti eventualnu presudu o krivici Srbije iCrne Gore", što je izazvalo oštre reakcije u Sarajevu. Delegacija Društva za ugrožene narode za BiH i udruženja koja okupljaju majke i žene Srebrenice čekaće izricanje presude ispred zgrade ICJ, gdje će biti održana manifestacija "Istina i pravda za žrtve genocida". "U ime svih žrtava genocida, očekujemo da će ICJ pozitivno riješiti tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore, što će pomoći ne samo BiH već i Srbiji i Crnoj Gori, jer bez pravilne interpretacije rata nema preduslova za normalizaciju u regionu", kazala je predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH Fadila Memišević. "Mi ćemo ispred ICJ u Hagu čekati izricanje presude sa transparentima i jastučićima na kojima su imena žrtava genocida u Srebrenici. Također, čitaćemo i njihova imena", dodala je F.Memišević. Kazala je da će u slučaju nepovoljne presude za BiH, što se, prema njenom mišljenju, može desiti "samo ako se umiješa politika", tražiti ponovno pokretanje tužbe protiv Srbije i Crne Gore. Presuda koju donese ICJ je konačna i bez prava žalbe, a ako se neka od strana u sporu ne povinuje presudi, druga strana može se obratiti Vijeću sigurnosti UN. Međunarodni sud pravde, kao najviša pravna instanca UN, osnovan je sa zadatkom sa rješava sporove među državama i daje savjetodavna mišljenja na zahtjev međunarodnih organizacija. Od 1946. godine, kada je počeo da radi, donio je više od 90 presuda u sporovima koji su se ticali granica, teritorijalnog suvereniteta,nemiješanja u unutrašnje stvari zemlje i diplomatskih odnosa. Od ukupno 13 procesa, koji su trenutno u toku, dva se odnose na Srbiju i Crnu Goru, jer je osim BiH, tužbu za genocid protiv tadašnje SRJ podnijela i Hrvatska.Oznake: bih, hag, hrvatska, icj, medjunarodni sud pravde, scg
posted by @do at 15:42
0 comments
