Intervju
Generalni direktor Arcelor Mittal Zenica M. K. Šrinivasan (Srinivasan) ovih dana je "napunio" osamnaest mjeseci na mjestu prvog čovjeka najvećeg metalskog kompleksa na Balkanu. U oživljavanje usnulog diva upustio se nakon što je sličan posao uspješno obavio na dalekom Trinidadu i Tobagu, u jednoj od 130 kompanija u 25 zemalja, u vlasništvu Indijca sa prebivalištem u Londonu, Lakšmi Mitala. Na početku ekskluzivno razgovora za naš list iznosi nove podatke o "poslu stoljeća" u zeničkoj Željezari, u kojoj će nakon sedamnaest godina biti pokrenuta integralna proizvodnja čelika. 
Šrinivasan: Posao u Zenici je specifičan, drukčiji od svih poslova, jer ovoliki gigant nigdje nije ni pokušan, a kamoli uspješno saniran i pokrenut. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli uz vrijedne Bosance i uneseni kapital za obnovu i gradnju. Samo za nove ekološke standarde, filtere, prečistače i opremu biće uloženo 65 miliona eura u narednom periodu. Sve što smo planirali ide bez problema i do kraja maja ćemo imati prve tone čelika iz integralne proizvodnje. Ako nam se posreći biće to i par sedmica prije kraja maja, ali taj termin je utvrđen kao početak nove proizvodnje.
Ima li problema u nabavci sirovine ili plasiranju proizvoda?
Šrinivasan: Osamdeset pet posto sirovine dolaziće iz našeg rudnika u Prijedoru, Ljubiji. Ruda već dolazi, imaju oni tamo skladište, imamo mi u Zenici. Kombinacijom dva lagera manipulisati ćemo prema potrebama. Željeznice obećavaju da će moći ispuniti svaki naš zahtjev i za sada nas dobro prate. Osim rude, nabavljamo i kreč, krečnjak, dolomite u manjoj količini. Radi se o milion tona ulaska i izlaska iz Željezare. Naravno, nećemo mi odmah u toj sedmici maja krenuti sa milion. Biće to uzlazna putanja, koja će trajati pet mjeseci. Popravilo se i snadbjevanje strujom, iz dana u dan imamo na raspolaganju više struje. Od kraja maja pa do pred kraj godine, kada ćemo postići proizvodnju koja bi na godišnjem nivou donijela milion tona.
A elektrolučna peć? Sama integralna proizvodnja donijeti će milion tona.
Šrinivasan: Upravo tako. Kad krene integralna, ugasiti ćemo elektrolučnu peć. Dakle, mi imamo kapacitet od 1, 8 do dva miliona tona, ali će proizvodnja prvo rasti ka milion tona, pa ćemo onda vidjeti, zavisno od potreba tržišta i stanja prodaje, da aktiviramo povremeno ili češće elektrolučnu peć i njene kapacitete. Iz mjeseca u mjesec ćemo proizvoditi sve više i više.
Jedno od obećanja pri kupovini bilo je i zapošljavanje. Koliko ljudi radi? Mnogo ih prolazi i obuku.
Šrinivasan: Imamo dva projekta obuke. Jedan oko proizvodnje u integralnoj će proći svi radnici, a drugi, u sličnoj željezari u Ukrajini oko 200 osoba sposobnih onda da iskustva prenesu kolegama. Kad smo počeli revitalizaciju imali smo nešto više od 3.300 ljudi. Skoro svake sedmice se u Arcelor Mittal Zenica uposli trideset do četrdeset, uglavnom mladih ljudi. U trenutku početka integralne proizvodnje imaćemo oko 4.000 ljudi.
Tržište, plasman, problemi u proizvodnji? Na početku mandata žalili ste se zbog sporosti administracije i politike.
Šrinivasan: Naše primarno tržište je Balkan, od Slovenije do Albanije. AMZ je dio velikog sistema i tu se tačno zna koliko i gdje se plasira. Potražnja u 2007. je rasla na tržištima u okruženju i mi to pratimo. Gradi se puno, a za svaku gradnju treba čelik. U 2008. smo planirali, ako se ovakav trend na tržištu nastavi, proizvesti 800.000 tona, u 2009. više...Kad me pitate za probleme, neke smo riješili, neke smo shvatili kako funkcioniše privređivanje. Međutim, imamo drugih problema. Naprimjer, pet mjeseci smo potrošili na sastanke sa FERK-om oko poskupljenja struje. Na kraju smo napravili Protokol u kojem piše da će struja poskupiti na 4, 5 posto. Ok, to je bilo prihvatljivo. Odjednom, petnaest dana nakon sastanka i Protokola struju poskupljuju za 15 posto. Pa čemu sjedenje, sastanci, dogovori, ako će triput više poskupjeti. Imamo pismeni dogovr o triput manjem poskupljenju
Jeste li kontaktirali nakon toga FERK?
Šrinivasan- Ma jesmo. Tu i jeste problem. rekli su "nije do nas, to nam je naredila Vlada". Pitali smo u Vladi Federacije, a oni su nam ispričali kako je "FERK nezavisno tijelo i kako Vlada i da hoće, ne može utjecati na cijenu". Onda smo im rekli šta su nam rekli u FERK-u, oni su se nasmijali i kazali "ne, ne, problem je u FERK-u, oni su to sami". Onda smo otišli u FERK i tamo su rekli "pa rekli smo vam da nas je natjerala Vlada". Mi zaista ne želimo da učestvujemo niti nas interesuje što Vlada ratuje preko FERK-a i cijena struje sa nekim kompanijama. To unazađivanje drugih nije naš rat. Ali, ping-pong igra Vlade i FERK-a nas je koštala pet, možda i šest miliona eura. To je besmisleno. Pet miliona eura može da nas dovede do toga da razmislimo šta dalje? Hoće li nam se ovo dešavati stalno?
Koliko će povećanje cijene gasa utjecati na proizvodnju?
Šrinivasan- Mi smo jedan od najvećih bh. konzumenata gasa i najavljena povećanja od 40 posto nas brinu. Kovačnica, valjaonice i mala peć koriste gas. Opet, ako su ona uslovljena tržištem, ok, mi ćemo se prilagoditi tome. Ipak, ovo sa strujom nema veze sa tržištem nego sa politikom, a privreda je nažalost žrtva politike.
Šrinivasan: Posao u Zenici je specifičan, drukčiji od svih poslova, jer ovoliki gigant nigdje nije ni pokušan, a kamoli uspješno saniran i pokrenut. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli uz vrijedne Bosance i uneseni kapital za obnovu i gradnju. Samo za nove ekološke standarde, filtere, prečistače i opremu biće uloženo 65 miliona eura u narednom periodu. Sve što smo planirali ide bez problema i do kraja maja ćemo imati prve tone čelika iz integralne proizvodnje. Ako nam se posreći biće to i par sedmica prije kraja maja, ali taj termin je utvrđen kao početak nove proizvodnje.
Ima li problema u nabavci sirovine ili plasiranju proizvoda?
Šrinivasan: Osamdeset pet posto sirovine dolaziće iz našeg rudnika u Prijedoru, Ljubiji. Ruda već dolazi, imaju oni tamo skladište, imamo mi u Zenici. Kombinacijom dva lagera manipulisati ćemo prema potrebama. Željeznice obećavaju da će moći ispuniti svaki naš zahtjev i za sada nas dobro prate. Osim rude, nabavljamo i kreč, krečnjak, dolomite u manjoj količini. Radi se o milion tona ulaska i izlaska iz Željezare. Naravno, nećemo mi odmah u toj sedmici maja krenuti sa milion. Biće to uzlazna putanja, koja će trajati pet mjeseci. Popravilo se i snadbjevanje strujom, iz dana u dan imamo na raspolaganju više struje. Od kraja maja pa do pred kraj godine, kada ćemo postići proizvodnju koja bi na godišnjem nivou donijela milion tona.
A elektrolučna peć? Sama integralna proizvodnja donijeti će milion tona.
Šrinivasan: Upravo tako. Kad krene integralna, ugasiti ćemo elektrolučnu peć. Dakle, mi imamo kapacitet od 1, 8 do dva miliona tona, ali će proizvodnja prvo rasti ka milion tona, pa ćemo onda vidjeti, zavisno od potreba tržišta i stanja prodaje, da aktiviramo povremeno ili češće elektrolučnu peć i njene kapacitete. Iz mjeseca u mjesec ćemo proizvoditi sve više i više.
Jedno od obećanja pri kupovini bilo je i zapošljavanje. Koliko ljudi radi? Mnogo ih prolazi i obuku.
Šrinivasan: Imamo dva projekta obuke. Jedan oko proizvodnje u integralnoj će proći svi radnici, a drugi, u sličnoj željezari u Ukrajini oko 200 osoba sposobnih onda da iskustva prenesu kolegama. Kad smo počeli revitalizaciju imali smo nešto više od 3.300 ljudi. Skoro svake sedmice se u Arcelor Mittal Zenica uposli trideset do četrdeset, uglavnom mladih ljudi. U trenutku početka integralne proizvodnje imaćemo oko 4.000 ljudi.
Tržište, plasman, problemi u proizvodnji? Na početku mandata žalili ste se zbog sporosti administracije i politike.
Šrinivasan: Naše primarno tržište je Balkan, od Slovenije do Albanije. AMZ je dio velikog sistema i tu se tačno zna koliko i gdje se plasira. Potražnja u 2007. je rasla na tržištima u okruženju i mi to pratimo. Gradi se puno, a za svaku gradnju treba čelik. U 2008. smo planirali, ako se ovakav trend na tržištu nastavi, proizvesti 800.000 tona, u 2009. više...Kad me pitate za probleme, neke smo riješili, neke smo shvatili kako funkcioniše privređivanje. Međutim, imamo drugih problema. Naprimjer, pet mjeseci smo potrošili na sastanke sa FERK-om oko poskupljenja struje. Na kraju smo napravili Protokol u kojem piše da će struja poskupiti na 4, 5 posto. Ok, to je bilo prihvatljivo. Odjednom, petnaest dana nakon sastanka i Protokola struju poskupljuju za 15 posto. Pa čemu sjedenje, sastanci, dogovori, ako će triput više poskupjeti. Imamo pismeni dogovr o triput manjem poskupljenju
Jeste li kontaktirali nakon toga FERK?
Šrinivasan- Ma jesmo. Tu i jeste problem. rekli su "nije do nas, to nam je naredila Vlada". Pitali smo u Vladi Federacije, a oni su nam ispričali kako je "FERK nezavisno tijelo i kako Vlada i da hoće, ne može utjecati na cijenu". Onda smo im rekli šta su nam rekli u FERK-u, oni su se nasmijali i kazali "ne, ne, problem je u FERK-u, oni su to sami". Onda smo otišli u FERK i tamo su rekli "pa rekli smo vam da nas je natjerala Vlada". Mi zaista ne želimo da učestvujemo niti nas interesuje što Vlada ratuje preko FERK-a i cijena struje sa nekim kompanijama. To unazađivanje drugih nije naš rat. Ali, ping-pong igra Vlade i FERK-a nas je koštala pet, možda i šest miliona eura. To je besmisleno. Pet miliona eura može da nas dovede do toga da razmislimo šta dalje? Hoće li nam se ovo dešavati stalno?
Koliko će povećanje cijene gasa utjecati na proizvodnju?
Šrinivasan- Mi smo jedan od najvećih bh. konzumenata gasa i najavljena povećanja od 40 posto nas brinu. Kovačnica, valjaonice i mala peć koriste gas. Opet, ako su ona uslovljena tržištem, ok, mi ćemo se prilagoditi tome. Ipak, ovo sa strujom nema veze sa tržištem nego sa politikom, a privreda je nažalost žrtva politike.
posted by @do at 13:36
0 Comments:
Objavi komentar
<< Home